InfoBiz

Kako izgleda posao dispečera transportnog saobraćaja: Svi im zavide na zaradi, ali ne znaju šta se krije iza ove odgovornosti

Edvard Molnar/MTI
Posao dispečera u međunarodnom transportu zahteva odlične organizacione veštine i sposobnost brzog reagovanja.

Njihova svakodnevica podrazumeva ugovaranje tura, koordinaciju vozača, usklađivanje zahteva klijenata, kao i organizaciju utovara i istovara robe. Pored toga, vode računa o dokumentaciji, carinskim procedurama i rokovima. Reč je o dispečerima u međunarodnom drumskom saobraćaju, čiji rad često traje i nakon završetka radnog vremena. Pošto su kamioni na putu 24 sata dnevno, nepredviđene situacije su česte, pa od njihove brze reakcije zavise i troškovi i kvalitet usluge.

Zastoj na granici, kvar vozila ili kašnjenje mogu poremetiti čitav plan, zbog čega se od dispečera očekuje odlična organizacija, visok nivo koncentracije i sposobnost brzog donošenja odluka.

Poslednjih godina ovo zanimanje postaje sve popularnije, najviše zbog priča o dobrim primanjima i relativno brzom ulasku u transportni sektor. Osim u domaćim firmama, dispečeri mogu da pronađu posao i u inostranim kompanijama koje posluju na evropskom ili američkom tržištu.

Foto: Shutterstock

Praksa je najbolja škola

Budući saobraćajni inženjer i student Saobraćajnog fakulteta, Mihailo Isailović, već tri godine radi kao dispečer u firmi „TransProm“. U posao je ušao bez prethodnog iskustva, ali je uz podršku kolega postepeno savladao sve zadatke i postao samostalan. Posao je brzo pronašao i smatra da ovu oblast očekuje još veći razvoj.

- Suština mog posla je da roba što brže i efikasnije stigne od tačke A do tačke B. U mom slučaju, to znači organizaciju transporta na relaciji Italija-Srbija. Ispred mene su mape, rute, različita dokumentacija, telefoni koji stalno zvone i sve to treba držati pod kontrolom. Kompanija raspolaže sa 20 kamiona koji robu iz Srbije trasnportuju u Italiju, Nemačku i Holandiju i nazad, kaže Mihailo i dodaje da je u hodu naučio mnogo dodatnih zadataka kao što su špedicija, finansije i tehničko održavanje.

Njegovo radno vreme formalno traje od 8 do 16 časova, ali se u praksi posao ne završava izlaskom iz kancelarije. Kamioni su stalno na putu, a problemi poput kvarova, zadržavanja na granici, komplikacija sa dokumentacijom ili krađe robe mogu se desiti u bilo kom trenutku. Zbog toga dispečer mora biti spreman da reaguje i tokom noći.

- Posao je vrlo dinamičan. Kancelarija deluje kao Wall Street, svi smo na telefonima, ugovoraju se poslovi, rešavaju situacije. Nikada nije mirno i stalno se nešto dešava, priča naš sagovornik i dodaje da je za njegov posao potrebna snalažljivost i razmišljanje “izvan granica”, kao i poznavanje stranih jezika za komunikaciju sa dobavljačima iz inostranstva, a engleski se podrazumeva.

Foto: Shutterstock/Bumble Dee

Kako ističe, fakultetsko obrazovanje nije uslov, ali je poželjno jer omogućava brže napredovanje i šire mogućnosti u logistici i transportu.

- Industrija transporta je u ekspanziji u Srbiji. Već ima dosta stranih firmi koje su otvorile svoja predstavništva, a zarade dispečera zavise od obima posla i broja klijenata i u proseku se kreću od 800 do 1.400 evra.

Posao preporučuje mladima, uz napomenu da iskustvo stečeno u transportu kasnije olakšava rad u bilo kojoj oblasti.

- Posao bih preporučio mladima jer verujem da svako ko provede nekoliko godina u transportnoj firmi, nakon toga svaki posao radiće sa lakoćom. Nakon posla dispečera više ne može ništa da iznenadi niti uplaši, zaključuje kroz smeh Mihailo.

Logistika i transport

Da interesovanje za ovu oblast raste, ne samo među onima koji traže posao, već i među budućim studentima, pokazuju i podaci Saobraćajnog fakulteta u Beogradu. Osnovne studije upisuje oko 350 studenata godišnje, master studije oko 150, a doktorske oko 20. Osnovne studije završi približno polovina upisanih, dok master završi oko 100 studenata.

Dekan, prof. dr Milorad Kilibarda, navodi da je posebno povećano interesovanje za logistiku.

- To usmerenje pruža širok spektar znanja i mogućnosti zaposlenja u logističkim, špediterskim i transportnim kompanijama, trgovinskim lancima i sistemima, proizvodnji, različitim uslužnim sistemima, ali i kompanijama koje se bave informaciono komunikacionim tehnologijama i softverskim alatima u logistici i lancima snabdevanja.

Na fakultetu postoji i smer Drumski i gradski transport, gde se izučavaju organizacija transporta i poslovi dispečera, za koji takođe vlada veliko interesovanje.

Profesor dodaje da potreba za stručnjacima iz oblasti logistike raste između 12 i 15 odsto godišnje, kao i da savremeni kadar mora da poseduje znanja iz softverskih alata, ekonomije, prava i komunikacije, uz poznavanje stranih jezika.

Foto: Shutterstock

- Trenutno na našem tržištu nedostaje oko 20 odsto inženjera iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja. Naše inženjere čeka siguran posao i svi koji završe studije na Saobraćajnom fakultetu odmah se zaposle. Kroz bogatu saradnju sa privredom razvijamo programe stručne prakse i praktične nastave, a dobar deo naših studenata se zaposli već na završnim godinama studija i pre samog diplomiranja. Logistika i transport su profesije budućnosti, a naši stručnjaci su konkurentni i na domaćem i na svetskom tržištu rada, poručuje prof. dr Kilibarda.

Zadaci, veštine i izazovi posla

Kristina Jezdić Bekčić iz Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“ potvrđuje da je potreba za ovim profilom radnika velika.

- Prema podacima Udruženja, 3.251 firma učestvovala je u raspodeli dozvola za međunarodni prevoz 2026. godine, a ukupan broj firmi koje obavljaju domaći i međunarodni prevoz sigurno je veći.

Kako navodi, posao dispečera obuhvata svakodnevno praćenje vozila i vozača, organizaciju njihovog rada, nadzor nad utovarom i istovarom robe, pripremu dokumentacije, kao i planiranje resursa radi efikasnijeg i ekonomičnijeg transporta.

- Organizacione i komunikacione sposobnosti su obavezne, kao i brzina i preciznost u radu. Često moraju da reaguju na više problema istovremeno - od kašnjenja na granici, preko promena u dokumentaciji, do reorganizacije ture kada vozilo nije dostupno, objašnjava ona i dodaje da su dispečeri koji imaju veliko radno iskustvo ovoj delatnosti, vrlo cenjeni.

Kao najveće izazove izdvaja nedostatak profesionalnih vozača, duža zadržavanja na granicama i stalne regulatorne promene u različitim državama. Ipak, drumski transport ostaje ključna privredna grana, pa ovu profesiju preporučuje mladima koji žele dinamičan i izazovan posao.

Biznis Kurir/Infostud