Domino efekat usled blokade Ormuskog moreuza: Svetu prete ozbiljne posledice, nije samo nafta problem
Prema najnovijoj analizi kompanije Boston konsalting gropu (Boston Consulting Group), poremećaji u Ormuskom moreuzu već imaju ozbiljne i teške posledice po veliki broj kompanija širom sveta.
Iz ove konsultantske kuće upozoravaju da je reč o jednom od ključnih "uskih grla“ globalne trgovine, čiji bi dugotrajno zatvaranje moglo izazvati lančane posledice po snabdevanje, troškove poslovanja i ekonomsku stabilnost većine zemalja i industrija na planeti.
Pre sukoba sa Iranom kroz Ormuski moreuz je svake nedelje prolazilo oko 900 brodova, a njime se transportuje približno 20 odsto svetskog izvoza sirove nafte. Upravo zbog toga, svaki ozbiljniji poremećaj ne ostaje ograničen samo na energetiku i logistiku već se vrlo brzo preliva na proizvodne troškove, dostupnost sirovina, inflaciju, potrošnju i investicije u različitim sektorima.
Kako ističe Aparna Bharadvaj, direktorka i viši partner u BCG-u, pored ljudskih žrtava i društvenih posledica sukoba, već se osećaju velike ekonomske posledice. Što poremećaji duže traju, to će više industrija biti pogođeno, a oporavak će biti sporiji i teži.
BCG procenjuje da će kompanije posledice najviše osetiti kroz nestabilne prihode usled rasta inflacije, mogućih ekonomskih usporavanja i slabije potrošnje. Istovremeno, troškovi proizvodnje rastu zbog skupljeg transporta, viših cena sirovina i problema u lancima snabdevanja. Dodatni pritisak stvaraju i veći troškovi bezbednosti, manja iskorišćenost kapaciteta i stroži uslovi kreditiranja, što otežava pristup finansiranju.
Mnoge kompanije suočiće se sa kombinacijom svih ovih faktora, a intenzitet udara zavisiće od njihove geografske izloženosti i sposobnosti da se prilagode. Iako su zemlje Bliskog istoka najdirektnije pogođene, snažne posledice očekuju se i u ekonomijama poput Indije, Pakistana, Kenije, Tanzanije i Mauritanije, dok će značajan uticaj osetiti i Kina, Japan, Južna Koreja, Južnoafrička Republika i Namibija. Južna i istočna Azija, kao i Afrika, posebno zavise od ovog pomorskog pravca za uvoz, zbog čega neke države već uvode mere štednje energije, poput kraćih radnih nedelja i ograničavanja potrošnje.
Najugroženiji sektori
Nafta
Oko petine globalne ponude nafte prolazi kroz Ormuski moreuz. Iako deo količina može biti preusmeren alternativnim rutama ili nadoknađen iz strateških rezervi, jaz u snabdevanju ostaje značajan. Posledice će se globalno odraziti kroz više cene, dok će fizički nedostatak najviše pogoditi uvoznike u Aziji i Africi.
Gas
Približno 17 odsto svetskih tokova tečnog prirodnog gasa prolazi kroz ovaj moreuz. Za razliku od nafte, ovde praktično ne postoje alternativni pravci. Kako globalni LNG kapaciteti već rade blizu maksimuma, mogućnosti za brzo povećanje ponude su ograničene, što dodatno povećava ranjivost, posebno u Aziji i delimično u Evropi.
Pomorski saobraćaj
Brodarski sektor suočen je sa kašnjenjima, rastom troškova i povećanim bezbednosnim rizicima. Kroz moreuz svakodnevno prolazi više od 100 plovila različitih tipova, dok osiguravajuće kuće pooštravaju uslove, povlače police ili drastično podižu premije.
Avio-industrija
Bliski istok predstavlja jedno od ključnih čvorišta globalnog vazdušnog saobraćaja, sa stotinama miliona putnika godišnje. Poremećaji u vazdušnom prostoru dovode do preusmeravanja letova, kašnjenja i otkazivanja, dok rast cena goriva dodatno povećava troškove авиokomпанија.
Tržište metala
Region je značajan proizvođač aluminijuma, ali otežan transport ograničava dostupnost ključnih sirovina poput glinice. Kako je tržište već bilo u blagom deficitu, dodatni poremećaji povećavaju pritisak na cene, naročito u Evropi i Aziji.
Hemijska i petrohemijska industrija
Bliski istok je važan izvoznik proizvoda poput helijuma, polietilena, metanola i đubriva. Oko trećine svetskog snabdevanja đubrivima prolazi kroz ovaj moreuz, pa bi duža blokada mogla ozbiljno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u mnogim zemljama.
Iako su ovi sektori trenutno najizloženiji, BCG upozorava da bi dugotrajnija kriza mogla zahvatiti i druge delatnosti. Proizvođači robe široke potrošnje suočili bi se sa višim ulaznim troškovima, dok bi finansijski sektor mogao osetiti rast loših kredita i posledice usporavanja ekonomije.
U takvim okolnostima, kompanije bi pre svega trebalo da stave bezbednost zaposlenih na prvo mesto, posebno onih koji rade ili putuju u pogođene regione. Istovremeno, neophodno je pažljivo pratiti geopolitička kretanja i procenjivati moguće scenarije razvoja situacije.
Kratkoročno, preporuka je da firme analiziraju svoju izloženost, mapiraju lance snabdevanja i identifikuju potencijalne rizike. Važno je i stvaranje zaliha, pronalaženje alternativnih dobavljača i pažljivo upravljanje likvidnošću.
Dugoročno, kompanije će morati da preispitaju svoje poslovne modele, diversifikuju lance snabdevanja i razmotre relokaciju ključnih resursa kako bi povećale otpornost na buduće krize.
Biznis Kurir/Seebiz.eu