InfoBiz

"Da rat sad stane, energetska kriza bi trajala do kraja godine" Domaći stručnjaci upozoravaju na nesagledive posledice sukoba na Bliskom istoku

Johari S/Shutterstock
Rat na Bliskom istoku imaće dugoročne efekte na svetsku ekonomiju, a koliki će oni biti, zavisi od daljeg uništavanja energetskih postrojenja

Ukoliko bi se rat na Bliskom istoku sad potpuno završio, energetska kriza koju je on izazvao mogla bi da potraje do kraja godine, a cena svake robe koja se uvozi i uključuje troškove transporta bi rasla, smatraju analitičari koji pomno prate aktuelnu situaciju na tržištu energenata.

Dok su oči svih uprte u cenu nafte na svetskim berzama, naftni derivati u Evropi poskupljuju, dolazi do paničnog točenja goriva i prvih nestašica na pumpama u pojedinim zemljama, kao i do ograničenja količine koja se može natočiti. U pokušaju da se dobije niža cena, javlja se i prekogranična kupovina derivata, što države podstiče da zabrane strancima da toče gorivo, a to je u praksi teško izvodljivo.

Najgora naftna kriza dosad

U opštem haosu na energetskom tržištu oglasila se i Međunarodna agencija za energetiku, koja je saopštila da je kriza u snabdevanju naftom postala najgora te vrste koja je dosad pogodila svet. Bombardovanjem ključnih energetskih postrojenja tokom rata na Bliskom istoku s tržišta je nestalo skoro 20 miliona barela nafte.

Energetska kriza imaće dalekosežne posledice, a koliko će štete po svetsku ekonomiju izazvati, zavisi, pre svega, od toga koliko će trajati rat na Bliskom istoku. Kako za Kurir Biznis ističe Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije, sve zavisi da li će doći do daljeg narušavanja energetskih postrojenja i prateće infrastrukture, poput postrojenja za desalinizaciju vode, električnih centrala i slično.

Poremećaji se zasad ne prelivaju na Srbiju

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Veljko Mijušković ističe da se energetska kriza i poremećaji na tržištu goriva u Evropi zasad ne prelivaju na Srbiju u vidu nestašica, ali opasnost od panike i dalje postoji.

- Sad je najvažnije da nemamo paničnih momenata, da nema situacije gde vi na bazi subjektivnog osećaja kupujete više nego što vam je potrebno i na taj način veštački stvarate krizu, odnosno nestašicu - rekao je Mijušković za RTS.

- Od toga zavisi da li će i koliko nafta da ode naviše od sadašnjeg nivoa od 114 dolara za barel. Država je trenutno stabilizovala tržište, pustila je malu korekciju cena derivata naviše, zabranila izvoz energenata, smanjila akcize. Dobili smo i produženje OFAK-a, trebalo bi da potpišemo gasni sporazum s Rusijom i onda bi cene gasa bile niže nego što su trenutno na tržištu - kaže Stanić.

Različita viđenja ishoda krize

On naglašava da se očekivanja u vezi s krizom na Bliskom istoku kreću od katastrofalnih do toga da će doći do stabilizacije.

Foto: Privatna arhiva

- Ali, i da potpuno stane rat, ova situacija oko nafte i visine cena mogla bi da potraje do kraja godine. S druge strane, smanjenje akciza, koje se odražava na budžet, može da dovede do potrebe za rebalansom i do povećane potrebe države za zaduživanjem. A moguće je da zbog rasta cena energenata dođe do novog inflatornog pritiska u Evropi, a kao posledica toga i rasta kamatnih stopa i samim tim poskupljenja troškova zaduživanja - objašnjava Stanić.

Poskupljuje uvozna roba

Prema njegovim rečima, svaka uvozna roba može da poskupi.

- Svaka roba koja se uvozi je predmet međunarodnog transporta i svemu što se uvozi i uključuje troškove transporta raste cena. U poljoprivredi su problem veštačka đubriva, jer urea u znatnoj meri dolazi iz Irana. Sve to skupa može da dovede do problema u privredi - zaključuje Stanić.

Biznis Kurir