Ko čuva pare za stan sad je najbolje da ih potroši: Stručnjaci predviđaju enorman rast cena kvadrata do kraja 2026, evo koliko će koštati po gradovima
U Srbiji je tokom decembra 2025. godine izdato ukupno 2.948 građevinskih dozvola, što je za 10,8 odsto više nego u istom mesecu prethodne godine.
Od ukupnog broja izdatih dozvola u decembru, 83,4 odsto odnosi se na zgrade, dok se 16,6 odsto odnosi na ostale građevine. Kada je reč o zgradama, 83,7 odsto dozvola izdato je za stambene objekte, a 16,3 odsto za nestambene. Kod ostalih građevina, najveći udeo imaju cevovodi, komunikacioni i električni vodovi, 73,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U decembru 2025. godine prijavljena je izgradnja 5.705 stanova, čija je prosečna površina 71,2 kvadratna metra. Novogradnja učestvuje sa 90,4 odsto u ukupno planiranoj vrednosti radova.
Prema teritorijalnoj raspodeli, najintenzivnija građevinska aktivnost očekuje se u Beogradu i okolini, sa učešćem od 42,5 odsto u ukupnoj vrednosti planirane novogradnje. Slede Severnobačka oblast sa 8,7 odsto, Pirotska sa 6,7 i Južnobačka sa 6,3 odsto, dok se učešće ostalih oblasti kreće između 0,2 i 4,6 odsto.
Rast građevinske aktivnosti
Komentarišući najnovije podatke RZS-a, licencirani procenitelj nekretnina Milić Đoković u razgovoru za Biznis.rs ocenjuje da su ovi pokazatelji ohrabrujući kako za kupce, tako i za državu.
- Problem je što je tržište još uvek gladno kvadrata jer se nedovoljno gradi u odnosu na to koliko tržište može da apsorbuje. Kod nas se nekretnine ne kupuju samo kao dom, već i kao investicije i utočište kapitala poput zlata - napominje sagovornik.
Istovremeno, on upozorava da podatak o rastu građevinske aktivnosti može biti i varljiv, jer je završnica 2024. godine bila prilično slaba, a turbulencije, društveno-politička kriza i protesti doveli su do toga da građani uspore sa realizacijom svojih planova.
- Ako poredimo kraj 2025. sa krajem 2024. godine to možda i nije relevantan reper. Sada računamo da je kriza pri kraju, da će se nešto konačno rešiti ili da će biti izbori - dodaje Đoković.
Prema njegovoj proceni, efekti rasta građevinske aktivnosti na tržištu mogu se očekivati najranije za godinu i po do dve.
- Investitor koji sada dobije dozvolu to može da materijalizuje za dve do tri godine, jer je period do konačnog useljenja otprilike 18 do 36 meseci - kaže Milić Đoković.
Cene u starogradnji i novogradnji izjednačene
Govoreći o prognozama i kretanjima na tržištu, Đoković navodi da je Udruženje procenitelja radilo analizu koja je pokazala da uz praćenje evroinflacije opada vrednost novca, dok cene nekretnina nastavljaju da rastu.
- Dokle god je vrednost novca manja cene će rasti. Videćemo u kom opsegu, ali ono što je sigurno to je da neće padati i bojim se da je to bespovratan proces - ističe sagovornik.
Kada je reč o potražnji, on navodi da je veće interesovanje za novogradnju, pre svega zbog strukture kupaca - mlađih ljudi koji nemaju vremena za renoviranje. Što se tiče odnosa cena, naglašava da su, u zavisnosti od lokacije, cene kvadrata u starogradnji i novogradnji gotovo izjednačene.
- To nije realno, ali je tako, iako bi po svim tehničkim i ostalim standardima novogradnja trebalo da bude skuplja za nekih 15 do 20 odsto od starogradnje. I ako neko kupi stan u starogradnji i uloži u njega to će uvek biti stara zgrada i to se ne može amortizovati - smatra on.
Prema njegovim rečima, prosečna cena kvadrata u novogradnji u Beogradu kreće se između 3.000 i 4.000 evra, uz napomenu da je raspon cena u glavnom gradu veoma širok, pa na ekskluzivnim lokacijama dostiže i 10.000 do 15.000 evra po kvadratu.
- Prosečna cena novogradnje u Novom Sadu je oko 2.000 evra, u Kragujevcu oko 1.700, Nišu oko 1.500, a u Subotica oko 1.700. U Beogradu se teško može naći ispod 3.000 evra i očekivanja su da će do kraja 2026. godine prosečna cena u novogradnju biti oko 4.000 evra - ocenjuje on.
Biznis Kurir/Biznis.rs