Kako nas vide Englezi: Britanski "Telegraf“ nije štedeo reči o Beogradu poslednjem "neotkrivenom" mestu u Evropi
Kako piše britanski Telegraf postoji mnogo razloga da posetite srpsku prestonicu. U reportaži ovog lista navode se sve prednosti Beograda kad je u pitanju turizam.
- Postoji trenutak dok stojite ispod spomenika Pobedniku na Beogradskoj tvrđavi, kada zaista osetite težinu istorije. Ispod njega reke Sava i Dunav se spajaju u veličanstvenom ušću. Mnoga carstva su se borila za ovu stratešku tačku, ostavljajući za sobom arhitektonske slojeve koji pričaju priču o gradu stalno zarobljenom između Istoka i Zapada (da upotrebimo otrcanu frazu, ali koju u ovom slučaju vredi ponoviti) - objavio je britanski Telegraf, pa nastavlja:
- Upravo ta slojevita istorija pruža temelj za ono što je Beograd postao - jedan od najdinamičnijih gradova u Evropi, prestonica koja vekove složenosti transformiše u živu kulturnu destinaciju - naglašeno je u reportaži.
Oživljavanje Beograda, kako piše britanski Telegraf, nije se dogodilo preko noći.
- Godinama je srpska prestonica čamila u senci sukoba iz devedesetih. Ali tokom protekle decenije, zapuštena skladišta u Savamali su preobražena u galerije i kreativne centre, veliki muzeji su ponovo otvoreni sa novim zamahom, a mladi Srbi ulažu energiju u sve, od pržionica specijalne kafe do prostora savremene umetnosti. Transformacija je možda najvidljivija u Savamali, priobalnom naselju koje je postalo srce beogradske kreativne scene. Ovde se u KC Gradu - nekadašnjem skladištu - sada nalaze izložbe, klub i galerijski prostori. U blizini se nalazi kafić "Pričica", koji podseća na dnevnu sobu, i Ostavinska - galerija i umetnički centar koji odiše izrazito beogradskim duhom: nepretenciozan, energičan i osvežavajuće eksperimentalan - dodaje se.
Prema savetu Britanaca prošetajte Savskom promenadom u sumrak i videćete zašto je ovaj kraj zaokupio maštu - obližnja monumentalna zgrada Beogradske zadruge, remek-delo iz 1907. godine inspirisano pariskom školom, stoji kao podsetnik da je Beograd odavno imao velike ambicije.
- Južni deo područja se transformiše u "Beograd na vodi", luksuzni kompleks koji je pokrenuo debatu između stanovnika i investitora poznatu svakome ko je posmatrao kako se grad razvija, ali kreativna energija pulsira bez obzira na to - dodaje se.
U reportaži se posebno ukazuje na muzejsku renesansu grada koja je bila podjednako transformativna.
- Narodni muzej, zatvoren više od decenije, konačno je ponovo otvoren 2018. godine, čineći svoje arheološke i umetničke kolekcije ponovo dostupnim na Trgu Republike, gde Beograđani, a i ostali, i dalje organizuju sastanke "kod konja" - pored statue kneza Mihaila Obrenovića. Kulturna ekspanzija se nastavlja: do trenutka kada grad bude domaćin Ekspo 2027, novi muzejski kvart će smestiti četiri muzeja, uključujući Istorijski muzej Srbije i preseljeni Muzej Nikole Tesle - navodi se.
Pored muzeja, savet britanskog Telegrafa je, da započnite svoje istraživanje duž Knez Mihailove ulice, pešačke zone od Trga republike do tvrđave.
- Arhitektonska parada obuhvata period od romantičnog stila 19. veka do art nuvoa i art dekoa, sa istorijskim draguljima poput restorana "Ruski car" - nekadašnjeg mesta okupljanja intelektualaca - smeštenog u zgradi iz 1920-ih koja predstavlja mešavinu akademskog manirizma, neobaroknog i art nuvo stila. Za jedinstveni suvenir, uputite se u obližnji Dizajnerski okrug, dizajnerski centar u napuštenom tržnom centru, da biste pokupili odeću, rukotvorine i umetnička dela lokalnih dizajnera, ili svratite na kafu u Espreso bar ili Kafeterija magazin 1907 - piše u reportaži.
Nijedna poseta Beogradu nije potpuna bez doživljaja njegovog duhovnog srca.
- Hram Svetog Save, najveća srpska pravoslavna crkva na svetu, uzdiže se 82 metra iznad grada u sjaju belog mermera. Izgrađena tamo gde su Turci spalili mošti sveca 1594. godine, unutrašnjost crkve je prekrivena mozaicima koji se prostiru na skoro 17.000 kvadratnih metara, a centralna kupola dostiže visinu od 70 metara. Kripta nudi raskošne freske, ukrašene lustere, zlatne plafone i mozaike od muranskog stakla - ističe se u reportaži.
Kad je pitanju hrana, britanski Telegraf poručuje da se, kada vas "napadne" glad, uputite u boemsku četvrt Skadarliju, beogradski odgovor na Monmartr.
- Ova kaldrmisana ulica i dalje je oivičena tradicionalnim kafanama gde možete da probate pljeskavicu - začinjene pljeskavice od svinjetine, govedine i jagnjetine ili Karađorđevu šniclu- pohovanu teleću rolnicu punjenu kajmakom (mlečnim proizvodom sličnim gustoj pavlaci). U restoranu "Tri šešira", muzičari i dalje pevaju serenade gostima uz tradicionalne melodije, održavajući boemsku atmosferu živom - dodaje se.
Za savremeniji pristup lokalnim kulinarskim specijalitetima, savetuje Telegraf, posetite Iva New Balkan Cuisine. Klasična jela su kreativno redizajnirana: goveđi file u maramici preliven je aromatičnim sosom napravljenim od planinskog čaja, dok njoke dobijaju desertni preokret i pojačane su šljivom - voćem duboko ukorenjenim u srpskoj kulturi.
U reportaži Englezi preporučuju da turisti pređu Savu do Novog Beograda, gde se soliteri nalaze kao spomenici komunističkoj eri Jugoslavije. Stambena zgrada televizorka u Bloku 28, nazvana po prozorima u obliku televizora, i Geneks kula (Zapadna gradska kapija) od 35 spratova su upečatljivi primeri socijalističke arhitekture.
- Takođe, na ovoj strani reke, Muzej savremene umetnosti zauzima kultnu modernističku zgradu. Sa oko 8.000 dela u svojoj kolekciji, uključujući dela Marine Abramović, nudi putovanje kroz zenitizam - značajan jugoslovenski avangardni pokret - i kritička dela iz socijalističke ere i balkanskih ratova - napinje se.
Posebna pažnja posvećena je Zemunu i Dorćolu.
- Tu je i Zemun, nezavisan grad do 1934. godine koji i dalje održava svoj centralnoevropski karakter. Njegove kaldrmisane ulice i riblji restorani na keju - uključujući Radecki i Šaran duž Dunava - deluju kao svet daleko od centra Beograda. Popnite se na Gardošku kulu za panoramski pogled ili svratite u Balkan Ekspres, restoran u starom vagonu jugoslovenske železnice iznad Dunava. Kako padne veče, bilo bi nemarno ne uživati u čuvenom noćnom životu Beograda. Počnite sa rakijom u prikladno nazvanom Rakia Baru na modernom Dorćolu, gde vas čekaju desetine vrsta, od tradicionalne šljivovice do slatkih likera sa medom napravljenih od lavande - ističe se ureportaži.
A na splavovima je zagrantovan dobar provod.
- Uputite se ka reci za kvintesencijalno beogradsko iskustvo: splavove, plutajuće barove i klubove usidrene na vodi. Mnogi nestaju zbog urbanog razvoja, ali još uvek ima vremena da doživite ovu jedinstvenu srpsku tradiciju - uputite se u Zapa Barku za noć koju nećete zaboraviti. Za opuštenije veče, grupa barova na Cetinjskoj 15 - nekadašnjoj lokaciji pivare BIP - nudi mogućnosti uživanja u koktelima i živu muziku - ističe se u reportaži i dodaje:
- Beograd nagrađuje one koji su spremni da gledaju dalje od povoljnih letova. Da, osvežavajuće je pristupačan u poređenju sa zapadnoevropskim prestonicama - ali prava atrakcija je grad koji je podjednako intrigantan i gostoljubiv koliko i složen. Na kontinentu prenaseljenih turističkih destinacija, Beograd se i dalje oseća kao otkriće - zaključuje se u reportaži britanskog Telegrafa.
Biznis Kurir/B92.net