Novi Sad dobija dva veštačka jezera: Veličina 35 fudbalskih terena, investicija od 105 miliona evra, a evo čemu će služiti
Solarno-termalna elektrana sa sezonskim skladištem toplote kod Šangaja akumuliraće energiju u dva veštačka jezera i pokrivaće oko 20% potreba Novog Sada za grejanjem.
Kako obezbediti grejanje grada bez oslanjanja na fosilna goriva? Čak 60 odsto ukupne godišnje potrošnje energije u Novom Sadu odlazi upravo na grejanje. Postojeći sistem grejanja u velikoj meri zavisi od prirodnog gasa kojim Srbija ne raspolaže.
JP Novosadska toplana na čelu sa inženjerom Dušanom Macurom, rukovodiocem sektora, razvili su projekat solarno-termalne elektrane koji bi trebao da bude realizovan do 2030. godine i kojim bi se pokrilo oko 20 odsto ukupnih potreba grada za toplotnom energijom bez korišćenja gasa kao izvora energije.
Planirano postrojenje biće smešteno na lokaciji kod Šangaja u neposrednoj blizini TE-TO „Novi Sad“, neposredno pored postojeće infrastrukture sistema daljinskog grejanja grada i u blizini novog mosta.
- Osnovna ideja projekta jeste da se energija iz obnovljivih i efikasnih izvora, poput sunčeve energije, prikuplja tokom letnjih meseci i koristi zimi za grejanje grada – kaže Macura i dodaje:
- Solarno-termalno postrojenje podrazumeva izgradnju dva velika sezonska skladišta toplote (dva veštačka jezera) površine oko 25 hektara i ukupne zapremine 870.000 m3, polja solarnih kolektora površine oko 37.000 m2 (31 MW), toplotne pumpe kapaciteta 17 MW i dva električna katodna bojlera ukupnog kapaciteta 60 MW - navodi Macura.
Zagrevanje vode leti, izvlačenje toplote zimi
Voda u jezerima zagrevaće se leti na temperaturu do 90 stepeni Celzijusa uz pomoć solarnih kolektora, toplotne pumpe i električnih bojlera, da bi se u zimskim mesecima toplota izvlačila iz skladišta pomoću toplotne pumpe. Ova tehnologija poznata je kao Thermal Energy Storage (TES) ili toplotna baterija.
Kako kaže Macura, solarno-termalno postrojenje sa velikim akumulatorom toplote (PTES) koristi obnovljivu solarnu energiju (solarno kolektorsko polje), energiju reke Dunav (toplotna pumpa) i viškove električne energije iz elektroenergetskog sistema (električni bojler) i distribuira je u sistem daljinskog grejanja.
Od ove solarno-termalne elektrane proteže se postojeći cevovod od 3 kilometra od Šangaja do Novog Sada.
Površina kao 35 fudbalskih terena
Ključ solarno-termalne elektrane jesu dva velika akumulaciona jezera ukupne površine oko 25 hektara, što je otprilike kao 35 fudbalskih terena spojena jedan do drugog.
Izgradnja ovog toplotnog skladišta u vidu jezera počinje formiranjem jame ukopane oko 2 metra sa nasipima visine oko 7 metara. U profilu, oblik jezera će biti trapezast, blago zakošen, jer takav profil daje bolju stabilnost tla i smanjuje rizik od obrušavanja.
Preko formirane jame se postavlja višeslojni sistem zaptivanja i izolacije. Geomembrana – specijalna folija sprečava curenje vode u okolno tlo dok se ispod i iznad nje postavljaju zaštitni slojevi geotekstila, slojevi za drenažu i detekciju eventualnog curenja.
Spojevi između traka geomembrane se zavaruju na licu mesta, a kvalitet varova se testira jer je cilj da se dobije potpuno vodonepropustan „bazenski omotač“.
Pre punjenja jezera, u akumulator se postavlja cevna mreža za punjenje i pražnjenje, kao i sistemi za merenje temperature na različitim visinama. Ovi sistemi omogućavaju da se formira temperaturna stratifikacija – toplija voda na vrhu, hladnija na dnu – što poboljšava efikasnost skladištenja.
Voda za punjenje se obično uzima iz mreže daljinskog grejanja ili iz posebnog tehničkog sistema za pripremu vode.
- Važno je istaći da se jezera pune samo jednom, inicijalno pre postavljanja lid pokrivke. Tokom faze punjenja, preko vode se postavlja privremena zaštitna membrana kako bi se očuvala njena čistoća. Dodatna prednost planirane lokacije jeste blizina fabrike vode TE-TO „Novi Sad” – dodaje Macura.
Jezera preko kojih će se moći hodati
Pošto je svrha skladištenje toplote akumulator mora biti dobro termoizolovan. Po završetku punjenja, površina jezera se oblaže završnom plutajućom membranom i vodonepropusne membrane (plutajući liner, membrana, HTPE, XPS, zaštitni sloj i balast), koja leži na površini vode. Kao poslednji sloj postavlja se lagani balast od šljunka radi zaštite od vetra i UV zračenja, koji omogućava i pešačko kretanje preko površine jezera.
Plutajući poklopac (lid) ili pokrovni sistem jezera smanjuje gubitke toplote prema vazduhu, sprečava ulazak kišnice i nečistoća i omogućava da rezervoar „diše“ i prilagođava se promenama zapremine. Gubici toplote u skladištu su oko 10%.
Izgradnja počinje 2027.
Kako smo saznali od Dušana Macure, početak realizacije ovog projekta planiran je u 2027. a završetak do 2030. godine.
Prethodna studija izvodljivosti velikog solarno-termalnog postrojenja u Novom Sadu izrađena je 2020. godine, a 2024. godine izrađeni su Studija opravdanosti i Studija o proceni uticaja na životnu sredinu.
Kako saznajemo, projekat je trenutno u fazi međunarodnog tendera za izbor implementacionog konsultanta.
Na razvoju projekta učestvovali su Novosadska toplana, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, projektantske kuće iz Danske i Austrije, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije, Grad Novi Sad i EBRD. Projekat ima status kapitalnog projekta Republike Srbije.
Smanjenje zavisnosti od prirodnog gasa
Ukupna vrednost investicije procenjuje se na oko 105 miliona evra. Predviđeno je da se projekat finansira iz 25 miliona evra odobrenog bespovratnog granta Novosadskoj toplani putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ostatak je kredit EBRD koji uzima Republika Srbija.
Prema rečima Macure, cilj projekta je smanjenje zavisnosti od prirodnog gasa, uvođenje obnovljivih izvora toplotne energije i dekarbonizacija sistema daljinskog grejanja.
Biznis Kurir/ Gradnja.rs