Deo Srbije gde su masovno pokupovane parcele: Kupci nude novac i pre oglasa, elita, mladi i dijaspora naseljavaju "pustu zemlju"
Zaboravite stereotipe o „praznim krajevima“. Dok su godine pažnje bile usmerene ka zapadu, istok Srbije se tiho profilisao u novu destinaciju za mlade porodice, IT stručnjake i ljude koji se vraćaju iz dijaspore. Istražili smo koje konkretne pogodnosti država danas nudi i zašto mnogi smatraju da je upravo sada pravi trenutak za preseljenje u ovaj deo zemlje.
U trenutku kada cene nekretnina u Beogradu i Novom Sadu dostižu rekordne nivoe, u podnožju Rtnja i u selima oko Kladova, Bora, Majdanpeka i Knjaževca svakodnevica izgleda potpuno drugačije. Ipak, ovde nije reč samo o čistom vazduhu, miru i domaćem voću, u pitanju je ozbiljna računica.
Kuća bez kupovine - realnost, ne mit
Jedna od mera koja je izazvala najveću pažnju javnosti jesu subvencije Ministarstva za brigu o selu. Država obezbeđuje do 1,2 miliona dinara za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Uslovi su relativno jednostavni, kandidat treba da ima manje od 45 godina i nameru da se trajno nastani na selu. Na istoku Srbije taj iznos je i dalje dovoljan za solidne, zdrave kuće kojima je često potrebno samo osnovno uređenje kako bi postale funkcionalan porodični dom.
Širi paket podsticaja
Subvencije za kupovinu kuće samo su deo šireg paketa mera koje, naročito od 2026. godine, dodatno jačaju ekonomski potencijal istoka Srbije.
Podrška poljoprivredi: Za one koji planiraju da se bave proizvodnjom borovnica, lešnika ili vinogradarstvom, država subvencioniše veliki deo ulaganja u sadni materijal, mehanizaciju i sisteme za navodnjavanje. Podsticaji po hektaru su povećani, a agrarni budžet dostigao je istorijski maksimum.
Razvoj seoskog turizma: Vlasnici starih kuća mogu da računaju na bespovratna sredstva i povoljne kredite sa kamatom od oko 1% za adaptaciju objekata u etno-smeštaj. Koncept sporijeg, održivog načina života privlači sve veći broj stranih turista, a istočna Srbija se prepoznaje kao još uvek nedovoljno otkrivena destinacija.
Energetska efikasnost: Kroz programe lokalnih samouprava i države, moguće je povratiti do 50% uloženih sredstava za ugradnju solarnih panela, zamenu stolarije i druge mere koje smanjuju troškove grejanja i potrošnje energije.
Ko danas dolazi na istok Srbije
Struktura novih stanovnika značajno se promenila. Više se ne radi isključivo o starijem stanovništvu - danas se izdvajaju tri dominantne grupe:
Digitalni nomadi - stručnjaci zaposleni u međunarodnim kompanijama koji posao obavljaju na daljinu, koristeći brz internet i uživajući u prirodi i miru.
Povratnici iz dijaspore - ljudi koji su radili u zemljama poput Nemačke i Švajcarske, a sada kapital ulažu u vinograde, farme i porodične biznise.
Mlade porodice sa vizijom - roditelji koji žele da deca odrastaju u zdravijem okruženju, daleko od zagađenja i gradske gužve.
Od zabačenog kraja do tržišne prilike
Istok Srbije više nije izolovan region. Novi putevi i modernizovana železnička infrastruktura približili su Negotin, Kladovo i Knjaževac većim urbanim centrima. Istovremeno, proizvodi sa geografskim poreklom, poput homoljskog meda i vina iz Timočke krajine, pronašli su put do domaćeg i inostranog tržišta.
Na kraju, pitanje rizika je neizbežno. Svaka promena nosi određenu neizvesnost. Međutim, u trenutku kada su dostupni krov nad glavom, podsticaji za posao i resursi koje pruža netaknuta priroda, dilema se sve češće svodi na jedno, da li ostati u gradskoj gužvi ili iskoristiti priliku koja se nudi.
Biznis Kurir/Srbija na istoku