Poljoprivrednici u Srbiji u čudnoj situaciji: Januar zagarantovao, jednu grupu čeka dobra zarada, a druga već na gubitku
Sneg koji je proteklih dana padao u mnogim delovima Srbije izazvao je određene probleme, ali proizvođači hrane i stručnjaci ističu da je njegova pojava tokom zime izuzetno korisna za poljoprivredu. Niske temperature za sada nisu nanele štetu ratarskim, povrtarskim i voćarskim kulturama.
Poljoprivrednik Čaba Nađ, koji poseduje oko 1.500 kvadrata pod plastenicima, trenutno gaji spanać i kelerabu, dok deo prostora koristi za skladištenje celera.
- Biljke su pokrivene agrilom, odnosno folijom, koja ih štiti od smrzavanja. Plastenike ne grejemo. Pre ovog perioda u plastenicima smo imali paradajz, a insekti tada nastoje da se uvuku u zemlju. Bolje je kada je zima hladnija, jer insekti teže prezimljavaju - objašnjava Nađ.
On se priseća da je pre desetak ili petnaest godina snega bilo mnogo više, što je predstavljalo pretnju za plastenike.
- Za sada snega, barem kod nas, nije bilo toliko da smo morali da ga skidamo s folije, kao što je bio slučaj ranijih godina. Ovo što je palo samo je skliznulo ili ga ima dovoljno da ne utiče na konstrukciju plastenika - dodaje Nađ.
Grejanje plastenika i priprema rasada
Zbog niskih temperatura sistemi za navodnjavanje su se smrzli, ali biljkama zalivanje trenutno nije potrebno. Grejanje plastenika postaje neophodno tek kada počne proizvodnja rasada.
- Paradajz i krastavac sejemo početkom februara i tada ih dogrevamo tokom rasadničke proizvodnje. Rasađujemo krajem marta i početkom aprila, kada grejanje više nije potrebno. Ne znam koliko je isplativo rano stavljati biljke i grejati plastenike jer su energenti veoma skupi - ističe Nađ.
Sneg kao zaštita pšenice
U Srednjem Banatu, nakon nekoliko godina, njive su konačno prekrivene snegom, što je izuzetno dobro za pšenicu koja je rasla tokom jeseni.
- Kod nas je u proseku bilo oko 25 centimetara snega. Bilo bi dobro da ga je bilo i više. U prethodnom periodu imali smo veliki nedostatak vlage u zemljištu. Koliko god zimi bilo padavina, to je dobro za sve ratarske kulture, jesenje i prolećne - kaže Serđo Okolišan, rukovodilac proizvodnje u Zemljoradničkoj zadruzi „Yuko Begejci“.
Nakon prestanka velikih mrazeva, sa parcela zadruge uzimaju se uzorci zemljišta za analizu.
- Predstoji nam prihrana pšenice. Pre toga je neophodna N-min analiza kako bismo utvrdili količinu azota u zemljištu i precizno izračunali potrebne doze. Sada uzorkujemo zemljište i, ako vremenski uslovi dozvole, naredne nedelje krećemo sa prihranom - navodi Okolišan.
Niske temperature trebalo bi da smanje i broj štetočina.
- Miševa je na lucerištima bilo dosta. Posle ovog snega i mraza videćemo da li ih treba suzbijati ili ne - dodaje on.
Januarske vremenske prilike
Prva polovina januara ove godine bila je značajno hladnija nego prošle. U Srednjem Banatu palo je prosečno više od 42 litre padavina po kvadratnom metru.
Prosečna srednja dnevna temperatura vazduha bila je -2,3 stepena, srednja maksimalna 0,4, a minimalna -5,09 stepeni. Za poređenje, prošlog januara prosečne srednje dnevne temperature iznosile su 2,61 stepen, srednja maksimalna 7,2, a minimalna -1,17 stepeni. Padavina je tada bilo svega 11 litara po kvadratu, navodi Snežana Parađenović iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin.
Sneg kao termoizolator i izvor vlage
Sneg deluje kao izvrstan termoizolator za useve poput uljane repice i pšenice, sprečavajući da biljke budu izbačene iz zemljišta tokom golomrazice.
- Temperatura ispod snega u odnosu na vazduh može biti nekoliko stepeni viša, u zavisnosti od debljine pokrivača. Ako je temperatura vazduha -3 stepena, a sneg je debljine 10 do 20 centimetara, temperatura u zoni biljaka kreće se između 1 i 3 stepena - objašnjava Parađenovićeva.
Uticaj niskih temperatura na štetočine
Hladno vreme i sneg mogu smanjiti broj biljnih štetočina, mada insekti koji prezimljavaju na većim dubinama mogu biti zaštićeni od negativnog uticaja spoljne sredine.
- Kukuruzni plamenac prezimljava kao odrasla larva u žetvenim ostacima, a materije u njegovom telu ga štite od izmrzavanja. Insekti koji prezimljavaju na dubini većoj od pet centimetara nalaze se u zoni termostabilnosti - precizira Parađenović.
U plastenicima se trenutno gaje usevi koji dobro podnose niske temperature, poput salate, spanaća, kelerabe i mladog crnog luka. Kada su biljke pokrivene u plastenicima, spoljne niske temperature ne utiču na njih, pa insekti poput tripsa mogu prezimeti bez smanjenja brojnosti.
- Paradajzov moljac je osetljiviji na niske temperature i prezimljava u različitim stadijumima. Ako zemljište nije pokriveno i nema biljnih ostataka, niske temperature mogu značajno smanjiti brojnost insekata i štetočina - zaključuje Parađenović.
Za kasniju proizvodnju okopavina prisustvo snega je od velike važnosti. Postepenim topljenjem, voda se spušta u dublje slojeve zemljišta i služi kao rezerva za koren useva tokom vegetacije, omogućavajući bolju raspodelu vlage u odnosu na kišu.
Biznis Kurir/RTS