InfoBiz

Šta bi Srbi da se ovo kod nas zabrani: Banalna odluka Nemačke, mnogo naših građana moraće da promeni svoju svakodnevnicu

Printscreen/Youtube
Nemačka je iz više razloga donela ovakvu odluku, iako se ona tiče velikog broja građana.

Postoji više razloga zbog kojih određeni sistemi grejanja mogu biti ograničeni ili čak potpuno zabranjeni. U Nemačkoj, zakonodavci su dužni da prilikom donošenja propisa vode računa o opštem interesu. Ukoliko vlasnik nekretnine želi da koristi sistem grejanja koji može predstavljati opasnost po njega samog ili druge, nadležni organi imaju pravo da takvu upotrebu zabrane.

Pojam opasnosti pritom je široko definisan. On obuhvata, između ostalog, zagađivanje životne sredine, ali i rizike od požara ili eksplozije. Upravo zbog toga u Nemačkoj nije dozvoljeno paljenje otvorene vatre na privatnom posedu, jer se smatra da je rizik od nekontrolisanog požara prevelik.

Koji sistemi grejanja su zabranjeni ili ograničeni

Od 2026. godine u Nemačkoj će važiti zabrane i ograničenja za sledeće vrste sistema grejanja:

Sistemi grejanja na ugalj i koks - Od 2026. godine više nije dozvoljena ugradnja novih sistema na ugalj i koks. Postojeći sistemi moraju se postepeno povući iz upotrebe najkasnije do 2045. godine, navode nemački mediji.

Peći na drva - Nije dozvoljeno sagorevanje svih vrsta drveta. Zabranjena je upotreba obojenog, lakiranog ili hemijski obrađenog drveta, kao i drvenih vlakana, novina i otpadnog papira. Plastika, guma i druge štetne materije takođe ne smeju da se koriste kao gorivo. Pored toga, peći na drva moraju ispunjavati propisane granične vrednosti emisije štetnih gasova i čestica.

Otvoreni kamini - Otvoreni kamini ne smeju se koristiti kao stalni izvor grejanja. Dozvoljena je samo povremena upotreba, i to najviše osam dana mesečno, po najviše pet sati dnevno.

Sistemi grejanja stariji od 30 godina - Sistemi grejanja na naftu ili gas stariji od 30 godina moraju se zameniti ukoliko koriste tehnologiju konstantne temperature i imaju nominalnu snagu manju od 4 kW ili veću od 400 kW.

Sistemi grejanja na fosilna goriva - U novim zgradama sistemi grejanja na naftu i gas zabranjeni su od 2024. godine. Za postojeće sisteme predviđeni su prelazni rokovi. Od 2026. ili 2028. godine novi sistemi grejanja moraju u principu biti sposobni da koriste najmanje 65 odsto obnovljive energije. Svi ostali sistemi koji se u potpunosti oslanjaju na fosilna goriva moraju biti zamenjeni do 2045. godine.

Direktni sistemi grejanja na električnu energiju - Ovi sistemi nisu dozvoljeni na celoj teritoriji Nemačke. Na primer, u Hamburgu više nije dozvoljena njihova ugradnja zbog slabe energetske efikasnosti. Na saveznom nivou, direktni električni sistemi grejanja nisu dozvoljeni u višestambenim zgradama sa više od dva stana, a njihova primena je dodatno ograničena u novogradnji.

Sistemi grejanja koje je dimničar naložio da se zamene - Svaki sistem grejanja za koji nadležni dimničar izda nalog za zamenu mora biti uklonjen iz upotrebe.

Koji sistemi grejanja ostaju dozvoljeni

U praksi, vrlo mali broj sistema grejanja je potpuno zabranjen. Iako za mnoge načine grejanja postoje strogi propisi, poput kamina ili peći na drva, potpuna zabrana primenjuje se samo u izuzetnim slučajevima.

Ipak, u skladu sa klimatskim ciljevima, sistemi grejanja koji se oslanjaju isključivo na fosilna goriva imaju definisan rok za postepeno ukidanje i moraju biti zamenjeni ekološki prihvatljivijim rešenjima najkasnije do 2045. godine.

Koji sistemi grejanja ostaju dozoljeni

Od januara 2026. godine dozvoljeni će ostati sledeći sistemi grejanja:

toplotne pumpe,

solarni termalni sistemi,

sistemi grejanja na drva i generatori na drveni gas (uz određena ograničenja),

sistemi grejanja na pelet,

hibridni sistemi grejanja (na primer kombinacija toplotne pumpe i grejanja na biogas),

sistemi grejanja na električnu energiju (uz propisana ograničenja),

sistemi grejanja na gorivne ćelije,

daljinsko grejanje,

sistemi grejanja na biogas ili vodonik

Sistemi grejanja koji koriste isključivo gas ili naftu i dalje se mogu ugrađivati i koristiti, ali samo privremeno. Trenutno nisu zabranjeni, ali će njihova potpuna zabrana stupiti na snagu 2045. godine.

Kazne za kršenje propisa

Nepridržavanje važećih zakona i propisa povlači novčane kazne. Prema navodima nemačkih medija, kazne se kreću u rasponu od 5.000 do čak 50.000 evra.

Biznis Kurir/Blic Biznis