Svi bi da kupe stan u ovom srpskom gradu: Jedno od najvećih gradilišta Evrope, samo u ovoj godini izgrađeno na hiljade jedinica i sve rasprodato
Sa čak 382 aktivna stambena gradilišta i milion kvadratnih metara pod izgradnjom, Novi Sad u 2025. beleži najintenzivniju građevinsku aktivnost u poslednjih deset godina. Dok se centar interesa grada pomera ka zapadu i Sremu, pitanje održivosti ovog rasta postaje ključna tema urbanističkog planiranja.
U 2025. Novi Sad je postao jedno od najvećih gradilišta u ovom delu Evrope. Prema najnovijim podacima, u gradu se trenutno gradi više od 12.200 stanova, što predstavlja rezultat rekordne aktivnosti koju godinama nismo zabeležili. Ukupna površina objekata u izgradnji dostiže oko milion kvadratnih metara, potvrđujući da je period opreza iz 2023. godine konačno iza nas.
Od oporavka do ekspanzije
Put do ovog rekorda bio je postepen, ali ne bez izazova. Nakon decenije kontinuiranog rasta, 2023. je donela kratkotrajno zatišje usled nepovoljnih spoljnoekonomskih prilika. Ipak, tržište se brzo stabilizovalo. Dok je 2024. završena sa 277 aktivnih lokacija, tekuća sezona donela je pravi “bum”.
Podaci sa Mape gradilišta portala Gradnja otkrivaju unutrašnju dinamiku rasta: ove godine otvoreno je 133 potpuno nova gradilišta sa oko 5.100 stanova, dok radovi traju na još 249 lokacija iz ranijih faza. Stručnjaci ističu da su ove brojke verovatno i veće, jer se u prigradskim naseljima poput Adica i Veternika često prenamenuju garaže u stambene jedinice, što nije obuhvaćeno zvaničnom statistikom kapitalnih projekata.
Gde se Novi Sad širi
Urbanistički pejzaž grada brzo se menja, a fokus gradnje pomera se ka zapadu. Telep prednjači sa više od 120 aktivnih gradilišta, dok Adice prate trend sa 60 lokacija. Veternik postaje ključna razvojna tačka, a prvi put je jasno vidljiv i prelazak ka sremskoj strani Dunava. Iako izgradnja na obroncima Fruške gore još uvek tek počinje, raspored novih projekata ukazuje da će sremska obala biti naredno veliko poprište širenja grada.
Pitanje infrastrukture
Iako se novi stanovi rasprodaju pre nego što budu završeni temelji, postavlja se pitanje demografskog i urbanističkog kapaciteta grada. Može li infrastruktura pratiti ovako ubrzan tempo?
Dok zgrade niču rekordnom brzinom, kritičari upozoravaju da razvoj saobraćajne mreže ne prati rast stanogradnje. Javni prevoz nije značajnije proširen, planirani tramvajski sistem i dalje je na čekanju, a saobraćajne gužve postaju svakodnevna pojava. Iako postoje planovi za nove zelene površine i parking mesta, njihova realizacija pod pritiskom investicionih projekata ostaje najveći izazov.
Biznis Kurir/Telegraf Biznis