Plata i do 5.000 evra, ali nema ko da radi: Paradoks na tržištu zbog nedostatka radne snage
Građevinske i tehničke profesije dostižu zarade od 2.000 do 3.000 evra, dok pojedini majstori, poput keramičara, po jednom angažmanu mogu prihodovati i preko 5.000 evra. Uprkos tome, zemlja je 2023. morala da izda gotovo 4.800 radnih dozvola samo za osnovne građevinske poslove. Izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore, Boris Marđonović, upozorava da visoka primanja nisu nadomestila ključni problem – sistem obrazovanja koji ne proizvodi potreban kadar.
Najplaćeniji zanati
Crnogorsko građevinarstvo, tehnološke profesije i ugostiteljstvo i dalje nose najviše zarade, ali nedostatak domaćih majstora stvara pritisak na cene i dovodi do rasta angažovanja stranih radnika.
- Najplaćeniji zanati su vezani za građevinarstvo, specijalizovane tehnološke profesije i ugostiteljstvo - kaže Marđonović.
Iako zvanično prosečna plata u građevinarstvu iznosi 973 evra, samostalni majstori mesečno dostižu i više od 3.000 evra.
- Satnica keramičara je od 15 do 20 evra, a po kvadratu se zarađuje i do 35 evra. Iskusni keramičar koji postavi 170 kvadrata može zaraditi preko 5.000 evra po poslu - navodi on.
Pa ipak, Crna Gora suočava se sa ozbiljnim nedostatkom kvalifikovanih zanatlija u gotovo svim zanatskim profesijama. Angažovanje radne snage iz inostranstva postalo je sve teže. U 2023. godini izdato je 4.794 radnih dozvola samo za izvođače osnovnih građevinskih radova.
Zašto nema majstora?
Sistem stručnog obrazovanja, prema stanju na tržištu, ne proizvodi potreban kadar.
- Programi se grupišu po sektorima, a ne po jasnoj listi zanata - objašnjava izvršni direktor Zanatske komore.
I mada u Komori postoji 155 regulisanih zanatskih profesija, škole nude tek fragment ukupne ponude.
- Već 20 godina bezuspešno lobiramo da se stvore uslovi za sistem zanatskih kvalifikacija sličan modelu najrazvijenijih članica EU. Uveli smo programe kao, na primer, Fit for Future, koji je otvoren za sve učenike, naročito do navršene 15. godine. Pomoću njega mogu pronaći idealan zanat i povezati se sa poslodavcima. Cilj programa je da se u svakoj od 155 regulisanih zanatskih profesija obezbedi perspektiva za mlade i stručni kadar za privredu - ističe Marđonović.
Dualno obrazovanje, kaže on, jedino je održivo rešenje.
Edukacija ne prati tržište
- Istraživanja pokazuju da 50 odsto mladih želi da napusti zemlju, najviše zbog ekonomske perspektive - navodi Marđonović.
Obuke nisu usklađene sa potrebama tržišta, programi nisu dostupni u manjim sredinama, a dualni sistem uveden 2017. godine „nije dao rezultate“.
- Situacija je kontradiktorna: formalno postoji institucionalna podrška za zanatsko obrazovanje, a zvanični rezultati takvog dualnog VET-a su optimistični. Međutim, stanje na terenu, nepostojanje tržišta rada i opšta tendencija odlaska mladih iz zemlje, uz opadanje interesovanja za tradicionalne zanatske poslove, ostaje dominantno - napominje Marđonović.
Globalna potražnja i lokalne inicijative
Problem postoji i globalno - sve manje mladih ulazi u zanatstvo, dok potražnja raste brže nego ikad. To dodatno smanjuje raspoloživu radnu snagu u zemljama poput Crne Gore, gde majstori odlaze u inostranstvo zbog boljih uslova.
- Električari, vodoinstalateri, zavarivači, stolari i HVAC tehničari su najtraženiji zanati u svetu - kaže Marđonović.
Brzo raste i sektor obnovljive energije, gde solarni tehničari već postaju jedna od najtraženijih profesija.
Kreativni i digitalni zanati doživljavaju poseban rast.
- Među njima su naročito prisutni veb dizajn, mikro aplikacije, video produkcija, ali i dizajn enterijera, koji beleži rast interesa kroz mikro-biznise i samostalno preduzetništvo. Zanatska komora je razvila 27 novih digitalnih zanata koje je promovisala 17. novembra ove godine. Osim toga, razvili smo majstorske kvalifikacije iste vrednosti kao, na primer, u Nemačkoj, a rezultat je sve veći broj interesenata, čak i iz inostranstva - napominje Marđonović.
Bez zanatlija, budućnost "klimava“
Istraživanje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, sprovedeno u septembru i oktobru 2025. godine, pokazuje da veliki broj nezaposlenih, uključujući i mlade, izražava visoko interesovanje za stručno usavršavanje i dodatne obuke, naročito one koje omogućavaju sticanje praktičnih znanja i veština za konkretna zanimanja.
- Međutim, mladi se suočavaju sa značajnim preprekama: neusklađenošću ponuđenih obuka sa potrebama tržišta rada, nedostatkom stručnog osposobljavanja u realnim uslovima privrede, te nedostatkom informacija o dostupnim obrazovnim radnim mestima i lokalnih poslodavaca u manjim sredinama - upozorava Marđonović.
Zaključuje da ove manjkavosti sistema ne olakšavaju borbu za kadrovima koju Zanatska komora vodi godinama unazad. Strategija osnaživanja zanatstva, kaže on, mora da počiva na snažnoj volji i institucionalnoj podršci ukoliko želimo stabilnu privredu — jer bez zanatlija, budućnost je klimava.
Biznis Kurir/Bankar