NE TRAŽITE OLAKŠICE U BANCI DOK OVO NE URADITE! Stručnjaci imaju važne savete za građane koji otplaćuju kredite
Svi koji imaju kredit u banci, a iz nekog razloga dođu u situaciju da ne mogu uredno da ga otplaćuju, mogu da zatraže olakšice u skladu sa Odlukom Narodne banke Srbije o olakšicama u otplati kredita, koja je od juče na snazi.
Pravo nemaju svi vlasnici kredita, već samo oni koji uspeju da dokažu da su zapali u finansijske ili neke porodične neprilike zbog kojih "klecaju" u otplati rata. Pre nego što se obrate banci građani bi trebalo dobro da se edukuju ili zatraže pomoć od finansijskih stručnjaka u proceni koja olakšica je za njih najbolja opcija, upozorava za Kurir finansijski konsultant i dugogodišnji bankar Vladimir Vasić.
Edukacija vrlo bitna
- Vrlo je bitno da se klijent, čim oseti da ima neki problem, odmah javi banci. Većina naših ljudi se javlja lekaru tek kad ga baš nešto strašno zaboli. Tako je i u otplati kredita. Mnogo je lakše banci da nađe rešenje ako se javite na vreme, nego da ćutite i kasnite dva, dva i po meseca, i da banka već pokrene proceduru kod izvršitelja. Banka čim vidi da klijent kasni s ratom 30 dana, zna da postoji problem i šalje mu opomenu, a posle 60 dana kašnjenja ga prijavljuje Kreditnom birou, posle čega mu nijedna druga banka neće dati pozajmicu. Suština je da banka pronađe način kako da klijentu olakša otplatu kredita. Klijent bi trebalo da se javi nekom finansijskom konsultantu koji poznaje problematiku da mu pomogne u proceni šta je nabolje za njega, a ne da njegov zahtev za olakšicu banka iskoristi da zaradi na njemu. Ako izabere opciju smanjenja mesečne rate, on produžava rok otplate sa pet na sedam godina i na kraju će zbirno platiti više kamate - objašnjava Vasić.
Problem ima dva odsto vlasnika kredita
Dva su momenta vrlo bitna.
- Jedan je da zaposleni i penzioneri koji imaju primanja do 100.000 dinara od 15. oktobra imaju mogućnost da podnesu zahtev za refinansiranje postojećih kredita s nižim kamatama i izaberu kamatu od 7,5 odsto, umesto komercijalne od 10,5 odsto. Na milion dinara kredita za pet godina na ovaj način će da uštede 75.000 dinara, odnosno 1.200 dinara dnevno. Drugi momenat je da svega dva odsto građana u Srbiji ne može redovno da vraća kredit, što je ispod proseka na Balkanu. Samo dva čoveka od 100 imaju problem u vraćanju kredita i ova mera se odnosi na te ljude. Samo ko dokaže da je došao u neku situaciju predviđenu Odlukom NBS ima pravo na olakšicu.
Dejan Gavrilović iz Organizacije za zaštitu potrošača Efektiva kaže da je većina olakšica, koje su predviđene Odlukom NBS, postojala i ranije i da su banke mogle da ih nude klijentima i bez te odluke.
- Kad god se banci ostavi mogućnost da bira, ona izabere da ne uradi ništa ili da uradi ono što njoj najviše odgovara. Banka će svakako sagledati na koji način će kroz neku promenu uslova kredita da spase svoje potraživanje, a ne samog dužnika. One su i ranije odobravale produženje otplate, moratorijum na plaćanje, otpis dela duga koji se odnosi na zateznu kamatu... Ne verujem da će banka nešto da uradi na svoju štetu osim ako je dužnik finansijski toliko upropašćen da banka gleda da izvuče koliko toliko svojih potraživanja.
Nadzor nad sprovođenjem Odluke o olakšicama na kredite sprovodi NBS, kojoj banke moraju kvartalno dostavljati detaljne izveštaje o svim primenjenim i odbijenim olakšicama. Prvi takav izveštaj banke će morati da dostave do 15. aprila 2026. godine, za prvo tromesečje te godine.
OLAKŠICE NA KREDITE