BOLOVANJE POJEDE 30.000 DINARA PLATE! Evo koliko vam poslodavci pokrivaju troškove, a kad vas čeka agonija
Visina isplate i to ko snosi troškove zavise od više faktora. Gordana Aritonović, direktorka računovodstvene agencije PSK doo, objašnjava ključne detalje.
Obračun naknade i troškovi bolovanja
Osnov za obračun naknade uzima se iz prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, dok procenat isplate zavisi od razloga bolovanja:
Sto odsto zarade se isplaćuje za bolovanje zbog održavanja trudnoće, profesionalne bolesti, povrede na radu, davanja organa ili nege deteta do 18 godina kod težih oboljenja.
Čak 65 odsto zarade se isplaćuje za bolovanje zbog bolesti, povrede van rada, ili nege deteta starijeg od 3 godine i člana porodice.
U svakom slučaju, naknada zarade ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene zakonom.
Troškove bolovanja snosi poslodavac za prvih 30 dana, dok duža odsustva idu na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja. Izuzetak je bolovanje zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu, kada poslodavac plaća naknadu od prvog dana za ceo period odsustva. Povreda na putu do posla takođe se tretira kao povreda na radu.
Praktična računica na primeru plate od 80.000 dinara
Na primeru zaposlenog sa neto platom od 80.000 dinara, evo kako izgleda računica:
- Ako je na bolovanju dve nedelje (pola meseca) zbog bolesti, primiće oko 67.000 dinara.
- Ako je na bolovanju ceo mesec, zarada će mu se smanjiti na nešto više od 51.000 dinara, što je smanjenje za skoro trećinu.
Problemi sa refundacijom i kašnjenja
Kada bolovanje traje duže od 30 dana, poslodavac može nastaviti da isplaćuje naknadu iz svojih sredstava, pa da naknadno traži refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Druga, administrativno lakša opcija za poslodavca, jeste da preda dokumentaciju RFZO-u i sačeka uplatu Fonda. Međutim, ova opcija često dovodi do kašnjenja isplate za zaposlene, jer se na obradu dokumentacije i sredstva čeka i po nekoliko meseci.
Očekuje se da će sistem eBolovanje doneti značajan napredak i ubrzati proceduru, ali Aritonović upozorava da bi digitalizacija, ako se pretvori u dodatnu papirologiju, mogla samo da stvori probleme u elektronskoj formi.
BiznisKurir/Kamatica/eKapija