LITIJUMSKO SRCE EVROPSKE STRATEGIJE KRITIČNIH MINERALA: Litijum ostaje dominantan, ne samo kao sirovina, već i kao pokretač dodatnih projekata
Svet je pred novim ciklusom industrijalizacije čiji su noseći stubovi retki zemni minerali. Zbog toga, oni se smatraju kritičnim i oko njih se plete široki obruč energetske geopolitike.
Kao što je nekada nafta odredila da će Bliski istok biti pozornica svetskih interesa, sada to diktiraju antimon, kobalt, litijum, titan, volfram i druge rude.
Velike sile ulažu vanredne napore pri izradi svojih strategija kojima će zaokružiti lance vrednosti i doprineti autonomiji snabdevanja kritičnim mineralima. Donald Tramp i Vladimir Putin ovo drže na umu kada pregovaraju o kraju rata u Ukrajini. Osim Sjedinjenih Država i Rusije, sopstvene planove sa retkim rudama imaju Kina, Indija, Australija, kao i veliki broj evropskih država ponaosob.
Važno je, ipak, istaći da se Evropljani drže prilično homogeno kada je u pitanju energetska transformacija. Mada u drugim pitanjima ume delovati razjedinjeno, Evropska unija je izradom dokumenta od 47 strateški važnih projekata povezanih sa kritičnim rudama demonstrirala rešenost da svoju industriju pripremi za budućnost.
Na spisku su se našli projekti koji su na teritoriji EU, ali postoje jasne indicije da će na podršku Unije moći da računaju i oni van njenih granica. Inače, gotovo polovina trenutnih se tiče litijuma, što je i logično ako se zna duga tradicija i veličina evropske auto-industrije. Ovaj resurs ključan je za modernizaciju i tranziciju ka zelenoj mobilnosti pošto se od njega prave baterije za električna vozila. Još više, litijum se koristi i kao osnovna sirovina za izradu nosača obnovljive energije, pa to uvećava njegovu važnost.
Za sada je planom Evropske komisije teritorijalno obuhvaćeno 13 država sa različitim brojem projekata u okviru svojih granica. Francuska prednjači sa devet projekata. Pet od njih se odnosi na proizvodnju baterija, dva podrazumevaju i rudarenje, a dva su fokusirana na reciklažu sirovina i baterija. Pojedinačno, četiri su direktno vezana za litijum, a najveći od njih obuhvata otvaranje
rudnika „Emili“, što je karijatida Francuske strategije da postane najdominantniji proizvođač baterija za električna vozila do 2030. godine.
Španija u stopu sledi Francusku sa svojih sedam projekata, od čega se tri tiču otvaranja rudnika litijuma. Njihove iberijske komšije prate ih sa dva projekta vezana za ekstrakciju litijuma. Tako se u Portugalu punom brzinom radi na razvoju dva rudnika usmerena ka proizvodnji sirovine neophodne u izradi baterija za električna vozila. Planirano je da se u Portugalu razvija svih pet faza proizvodnje litijuma koje podrazumevaju ekstrakciju, rafinisanje, transformaciju u ćelije, proizvodnju baterija i reciklažu.
Da priča ide mnogo dalje od litijuma potvrđuje primer Finske kojoj je prihvaćeno šest projekata – dva u proizvodnji grafita i kobalta, jedan u iskopavanju i preradi kobalta, platinijuma, bakra i nikla, jedan vezan za otvaranje rudnika nikla i kobalta, dok je poslednji namenjen reciklaži baterja za električna vozila. Italijani su u ovu grupu plasirali četiri poduhvata vezana samo za reciklažu, pa je jasna sveobuhvatnost evropskih planova.
Litijum, međutim, ostaje dominantan, ne samo kao sirovina, već i kao pokretač dodatnih projekata. Od njega će se praviti baterije koje će se kasnije reciklirati, a to formira pun krug od strateškog značaja. Baš to je interesantno za Srbiju jer njene rezerve litiuma mogu da igraju važnu ulogu u evropskoj strateškoj autonomiji. Projekat „Jadar“, pored toga, može privući i proizvođače baterija za električna vozila, postrojenja za reciklažu baterija i drugih sirovina povezanih sa industrijom litijuma, ali i gigante automobilske industrije.
Trenutni budžet koji je EU opredelila za 47 strateških projekata sa spiska iznosi 22,5 milijarde evra. Uz to, projekti će imati i institucionalnu zaleđinu. Sa proširivanjem obima strateških lokacija bitnih Evropskoj uniji, sigurno je da će doći do povećanja javnih fondova. U svemu tome, Srbija može tražiti svoju priliku koja neće računati samo na projekat „Jadar“ već i na druge pravce koje otvaraju kritični minerali i njena rudna bogatstva.
Biznis.kurir.rs