Penzioner

Penzionerka mora da vrati više od 60.000 evra: Grešku napravilo osiguranje, a starica mora da plati

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock, Ilustracija
  • Penzionerka u Nemačkoj mora da vrati 60.177,15 evra jer je gotovo dve decenije dobijala previše zbog greške penzijskog osiguranja
  • Sud u Hesenu ocenio je da je postupila krajnje nepažljivo, jer je znala da mora da prijavljuje promene koje utiču na visinu penzije

Gotovo dve decenije jedna penzionerka u Nemačkoj svakog meseca primala je oko 243 evra više nego što joj je pripadalo. Grešku nije napravila ona, već nemačko penzijsko osiguranje, koje nije pravilno obračunavalo njena primanja. Ipak, nakon što je nepravilnost otkrivena, od nje je zatraženo da vrati celokupan iznos od 60.177,15 evra.

Zemaljski socijalni sud u Hesenu odlučio je da 85-godišnja udovica mora da vrati novac, iako je do pogrešnog obračuna došlo u nadležnoj ustanovi.

Kako je došlo do greške?

Žena je najpre primala porodičnu penziju nakon smrti supruga, a kasnije je ostvarila pravo i na sopstvenu starosnu penziju. Prema nemačkim propisima, sopstveni prihodi udovice, uključujući njenu starosnu penziju, utiču na visinu porodične penzije kada pređu zakonom utvrđeni neoporezivi iznos.

U njenom slučaju penzijsko osiguranje nije primenjivalo propisano umanjenje, pa je nastavila da prima pun iznos porodične penzije. Tako je za period od 1. juna 1999. do 31. januara 2020. godine nastala preplata od ukupno 60.177,15 evra. Nepravilnost je otkrivena tek kada je automatska računarska provera uporedila podatke iz dve evidencije.

Penzionerka je pokrenula sudski postupak tvrdeći da nije odgovorna za propust. U zahtevu za ostvarivanje prava na sopstvenu starosnu penziju navela je da već prima porodičnu penziju. Smatrala je da je penzijsko osiguranje na osnovu tih podataka samo trebalo da uoči da se isplate preklapaju.

Zašto je sud presudio protiv penzionerke?

Nemačko penzijsko osiguranje nema neograničeno pravo da zahteva povraćaj preplaćenih iznosa. Naknadna naplata za prethodni period dozvoljena je ako je korisnik namerno ili zbog krajnje nepažnje prekršio obavezu prijavljivanja promena ili je znao da mu isplaćeni novac ne pripada.

Foto: Shutterstock

 Po isteku deset godina povraćaj je moguć samo u posebnim slučajevima, na primer kada je reč o penziji koja se još isplaćuje.

U ovom slučaju sud je zaključio da je penzionerka postupila krajnje nepažljivo. Prema navodima iz izveštaja o presudi, sama je priznala da je znala da mora da prijavljuje promene koje utiču na visinu penzije.

Dodatno joj nije išlo u prilog ni prethodno radno iskustvo. Radila je kao službenica u osiguravajućem društvu, zbog čega je sud smatrao da je morala da poznaje pravila o prijavljivanju i obračunu primanja iz osiguranja.

Gotovo isti slučaj u drugoj saveznoj pokrajini završen je drugačije

Posebno je zanimljivo to što je u Baden-Virtembergu razmatran gotovo istovetan slučaj, ali je tamo sud odlučio u korist penzionerke.
Žena je porodičnu penziju primala od 1992. godine, a sopstvenu starosnu penziju počela je da dobija u oktobru 1993. godine. Nadležno je bilo isto penzijsko osiguranje, a oba iznosa uplaćivana su na isti račun.

Kao i u prethodnom slučaju, žena je u zahtevu za starosnu penziju navela da već prima porodičnu penziju. Penzijsko osiguranje otkrilo je grešku tek 2021. godine, nakon čega je zatražilo povraćaj gotovo 19.600 evra. Međutim, ovog puta ustanova nije uspela da dobije spor pred sudovima. Najpre je izgubila postupak pred Socijalnim sudom u Štutgartu, a zatim i 23. maja 2023. godine pred Zemaljskim socijalnim sudom Baden-Virtemberga, u predmetu L 11 R 103/23.

Sud je zauzeo stav da korisnica koja je istom penzijskom osiguranju već prijavila da prima porodičnu penziju nije dužna da taj podatak ponovo posebno dostavlja. Osim toga, uputstva navedena u rešenju o penziji bila su previše uopštena, a pravilnim obračunom njena porodična penzija bila bi umanjena za samo nekoliko desetina evra mesečno. Prema oceni suda, nije se moglo očekivati da osoba bez stručnog znanja sama primeti takvu nepravilnost.

Važnu ulogu imala je i činjenica da je stara dokumentacija u međuvremenu već bila uništena. Teret dokazivanja krajnje nepažnje bio je na penzijskom osiguranju, koje u ovom slučaju nije uspelo da je dokaže.

Razlika između dve presude, dakle, ne odnosi se toliko na postupke samih korisnica koliko na njihovo poznavanje propisa. Jedna penzionerka nije imala stručno znanje iz oblasti osiguranja, dok se od druge, zbog njenog ranijeg posla, očekivalo da poznaje pravila.

Kada penzijsko osiguranje pogreši, posledice nisu iste

Poređenje ova dva slučaja otvara i pitanje različitih rokova za ispravku pogrešnih isplata. Ako nemačko penzijsko osiguranje korisniku isplaćuje manju penziju nego što mu pripada, zaostali iznos po pravilu mora da nadoknadi za najviše četiri godine unazad.

S druge strane, ako je isplaćivalo previše novca, pod određenim okolnostima može da zahteva povraćaj čak i za period od dve decenije.
Od 1. jula 2026. korisnicima porodične penzije nakon smrti supružnika, odnosno udovicama i udovcima, mesečno ostaje 1.122,53 evra neto prihoda koji se ne uračunava u obračun.

Od iznosa koji prelazi taj prag odbija se 40 odsto. Prema primeru koji je objavio portal Bürger & Geld, osoba koja uz porodičnu penziju prima i sopstvenu starosnu penziju od 1.450 evra bruto mesečno može zbog toga da izgubi gotovo 50 evra porodične penzije svakog meseca. Za 20 godina takav iznos može da dostigne gotovo 12.000 evra.

Zato je važno blagovremeno prijaviti svaku promenu prihoda. To se odnosi na sopstvenu starosnu penziju, dodatnu penziju iz radnog odnosa, zaradu ili penziju koju država isplaćuje svojim službenicima. Obaveza prijavljivanja postoji i u slučaju novog braka, jer sklapanjem braka prestaje pravo na porodičnu penziju.

Foto: Shutterstock

Koji prihodi se uračunavaju u obračun trebalo bi da bude navedeno u rešenju o porodičnoj penziji. Ako osoba prima i sopstvenu penziju, a u rešenju nema podataka o tome kako se taj prihod uzima u obzir, preporučuje se da od penzijskog osiguranja zatraži pojašnjenje, najbolje u pisanom obliku.

Mesec dana za prigovor

Ako stigne zahtev za povraćaj preplaćenog novca, korisnik ima mesec dana da podnese prigovor. Pritom je važno proveriti da li penzijsko osiguranje zaista može da dokaže da je korisnik postupio krajnje nepažljivo. Posebno upozorava i slučaj žene koja je nakon venčanja u Las Vegasu nastavila da prima porodičnu penziju. Zbog toga je na kraju morala da vrati oko 71.000 evra.

Ovi slučajevi pokazuju koliko poznavanje propisa može da utiče na ishod sudskog postupka. Sama činjenica da je korisnik penzije dostavio određene podatke ne znači nužno da je oslobođen odgovornosti, ali ni svaka pogrešna isplata ne daje automatsko pravo na povraćaj novca.

U jednom slučaju penzionerka mora da vrati više od 60.000 evra jer se, zbog prethodnog radnog iskustva, od nje očekivalo da poznaje pravila. U drugom je žena zadržala novac jer sud nije utvrdio da je postupila krajnje nepažljivo.
Pouka ove dve presude jeste da nije dovoljno samo prijaviti podatke o svojim prihodima. Važno je i šta se od pojedinog korisnika može očekivati da zna i razume.

Oni koji poznaju pravila osiguranja mogu da snose posledice grešaka penzijskog osiguranja, dok oni bez takvog znanja u određenim okolnostima mogu da se zaštite. To jeste sudska praksa, ali ne mora nužno da znači i pravdu.

Biznis Kurir/Fenix magazin.de