InfoBiz

Katanac na bravu uprkos rastu dobiti: Šta se krije iza odluke Nemaca da zatvore pogon u Zrenjaninu

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
ENeems/Shutterstock
DRÄXLMAIER zatvara pogon u Zrenjaninu, a bez posla bi moglo da ostane više od 1.100 radnika.
  • Iako su prihodi u Srbiji porasli 7 odsto, a neto dobit 58,7 odsto, EBITDA je pala, a broj zaposlenih smanjen za oko 30,5 odsto.
  • Analiza zatvaranje povezuje sa završetkom ugovorenih poslova i slabijim izgledima evropske auto-industrije, a ne samo sa trenutnim rezultatima u Srbiji.

Nemačka kompanija DRÄXLMAIER zatvara proizvodni pogon u Zrenjaninu, a bez posla bi trebalo da ostane više od 1.100 zaposlenih. Odluka privlači posebnu pažnju zbog finansijskih rezultata srpskog ogranka, koji je tokom 2025. godine zabeležio rast prihoda i značajno povećanje neto dobiti.

Prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2025. godinu, na osnovu podataka sa APR-a i kompanijskog sajta, prihodi kompanije u Srbiji porasli su za sedam odsto, na 7,43 milijarde dinara, dok je neto dobit povećana za čak 58,7 odsto, na 168,8 miliona dinara.

Istovremeno je poboljšana i tekuća likvidnost, čiji je pokazatelj porastao sa 0,67 na 1,46.

Na prvi pogled, ovakvi rezultati ne ukazuju na kompaniju koja se priprema za obustavljanje proizvodnje. Međutim, drugi pokazatelji otkrivaju znatno složeniju sliku poslovanja.

Iza rasta dobiti kriju se drugačiji signali

Prema analizi objavljenoj na društvenoj mreži LinkedIn, čiji je autor biznis analitičar automobilske industrije Dragan Karović, zasnovanoj na podacima Agencije za privredne registre (APR), rast prihoda i poboljšanje likvidnosti mogu se povezati sa završetkom i naplatom ranije ugovorenih poslova, uz smanjenje zaliha.

Takvo tumačenje sugeriše da pozitivni finansijski pokazatelji ne moraju nužno da znače i postojanje novih proizvodnih projekata koji bi obezbedili dugoročan nastavak poslovanja.

Posebno je značajan podatak da je EBITDA, pokazatelj operativne profitabilnosti, tokom 2025. godine smanjena za 7,7 odsto.

Još izraženija promena zabeležena je u broju zaposlenih.

Kompanija je tokom iste godine smanjila broj radnika sa 2.812 na 1.953, što predstavlja pad od približno 30,5 odsto.

To pokazuje da je smanjenje obima poslovanja, barem kada je reč o zaposlenosti, bilo primetno i pre najavljenog zatvaranja pogona.

Problemi evropske auto-industrije

U analizi se ukazuje i na šire probleme automobilske industrije, posebno na evropskom tržištu.

Prema navedenim podacima, globalni prihodi grupacije DRÄXLMAIER smanjeni su sa 5,5 na pet milijardi evra tokom 2025. godine. 

Kao važni izazovi izdvajaju se slabija potražnja za automobilima i sporija tranzicija ka električnim vozilima.

Analiza navodi da zrenjaninski pogon nije obezbedio nove projekte u oblasti električne mobilnosti koji bi zamenili postojeće ugovore, čiji se završetak očekuje početkom 2027. godine.

Ukoliko je takva procena tačna, zatvaranje fabrike moglo bi da bude povezano sa promenama u proizvodnim planovima grupacije, a ne isključivo sa trenutnim finansijskim rezultatima njenog srpskog ogranka.

Šta se događa u susednim zemljama?

Posebno zanimljiv deo analize odnosi se na poslovanje nemačke grupacije u drugim zemljama regiona. 

U Rumuniji DRÄXLMAIER posluje na pet lokacija, sa kapacitetima koji obuhvataju istraživanje i razvoj, informacione tehnologije, test-inženjering, elektroniku i baterije za hibridna i električna vozila.

U Severnoj Makedoniji, gde kompanija posluje u Kavadarcima i Kumanovu, naglasak je na proizvodnim kapacitetima, automatizaciji i proizvodnji za premijum automobilske brendove.

Prema podacima iz analize, poslovanje u toj zemlji obuhvata više od 5.270 zaposlenih, uz prihod od 6,15 milijardi makedonskih denara i dobit od 230,9 miliona denara u 2025. godini.

Ovakva regionalna struktura poslovanja otvara pitanje da li se proizvodnja unutar grupacije postepeno preusmerava prema lokacijama sa drugačijim tehnološkim i proizvodnim kapacitetima.

Ipak, sama razlika između poslovanja u Srbiji, Rumuniji i Severnoj Makedoniji nije dovoljna da potvrdi da je reč o zvaničnoj strategiji premeštanja proizvodnje iz Zrenjanina.

Da li je model jeftine proizvodnje dostigao granice?

Zatvaranje zrenjaninskog pogona otvara i šire pitanje budućnosti industrijskih investicija u Srbiji.

Analiza ocenjuje da model privlačenja stranih kompanija, zasnovan prvenstveno na radno intenzivnoj proizvodnji i relativno niskoj profitabilnosti, pokazuje ozbiljna ograničenja.

Kao mogući pravac daljeg razvoja navodi veće oslanjanje na inženjering, tehnološki složeniju proizvodnju i automatizaciju.

Primer DRÄXLMAIER-a pokazuje koliko je važno razlikovati trenutnu finansijsku uspešnost preduzeća od njegovih dugoročnih poslovnih izgleda.

Rast prihoda i neto dobiti, sam po sebi, ne garantuje nastavak proizvodnje, naročito u industriji u kojoj poslovanje zavisi od višegodišnjih ugovora, odluka velikih automobilskih proizvođača i promena u međunarodnim lancima snabdevanja.

Biznis Kurir/Telegraf biznis