Teraju nas da bacamo novac

Ne uzimajte kolica u marketima nego korpu: Obratite pažnju sledeći put kad krenete u kupovinu, ovaj trik stvarno radi

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Profimedia
Uđete u supermarket po hleb, mleko i nekoliko sitnica, a na kasi vas sačeka račun kao da ste napunili pola frižidera. Zvuči poznato?
  • Veća kolica u supermarketu mogu da podstaknu kupce da kupe više i potroše više novca nego što su planirali.
  • Istraživanja pokazuju da ljudi sa većim kolicima duže ostaju u prodavnici i teže procenjuju koliko su već potrošili.
  • Za nekoliko namirnica praktičnija je korpa, uz spisak i unapred određen budžet.

Jedan od razloga zbog kojih lako završimo sa više proizvoda nego što smo planirali može da bude i nešto na šta retko obraćamo pažnju: veličina kolica koja guramo kroz prodavnicu. Naime, istraživanja ponašanja potrošača pokazuju da kupci sa većim kolicima mogu da kupe više proizvoda i potroše više novca nego oni sa manjim. Zato, ako ste krenuli po svega nekoliko stvari, obična korpa mogla bi da bude praktičniji izbor.

To, naravno, ne znači da svaki supermarket namerno postavlja velika kolica kako bi prevario kupce, niti da će korpa automatski smanjiti račun, ali postoji jednostavan psihološki mehanizam - kada imate mnogo prostora, lakše je da u njega ubacite još nešto. Proizvod koji vam uopšte nije bio na spisku odjednom deluje kao sitnica, naročito kada se u velikim kolicima jedva vidi ono što ste već kupili.

Ručke od kolica za kupovinu spadaju u najprljavije stvari Foto: Shutterstock

Velika kolica, veća kupovina?

Istraživanje predstavljeno na konferenciji Evropske marketinške akademije bavilo se upravo uticajem veličine kolica na ponašanje kupaca. Autori su sproveli dva terenska eksperimenta i jedan kontrolisani laboratorijski eksperiment, a rezultati su pokazali da su učesnici sa većim kolicima kupovali više proizvoda, trošili više novca i duže ostajali u prodavnici nego oni sa manjim kolicima.

Zašto se to dešava? Jedno od mogućih objašnjenja jeste da prazno mesto u kolicima ostavlja utisak da kupovina još nije završena. Kada je korpa već puna, lakše je da se zaustavite i zapitate da li vam je nešto zaista potrebno. Kod velikih kolica taj trenutak može da dođe kasnije, jer nekoliko dodatnih proizvoda ne menja mnogo njihov izgled.

Trik je u tome što ne vidite koliko ste već stavili

Kada je dno kolica prekriveno proizvodima, mnogo je teže proceniti koliko ste novca već potrošili samo na osnovu pogleda. Još nekoliko artikala može da deluje beznačajno, ali se na kasi i oni sabiraju. Korpa ima ograničen prostor i postaje sve teža kako je punite, pa vas ranije podseća da razmislite o tome šta vam je zaista potrebno.

To je posebno važno kada u prodavnicu ulazite bez spiska. Krenete po nekoliko namirnica, ugledate omiljeni slatkiš, grickalice na akciji ili nešto što bi moglo da vam zatreba narednih dana. Svaka kupovina pojedinačno deluje razumno, ali kada se sve spoji, račun može da bude znatno veći od planiranog.

Foto: Shutterstock

Supermarket računa na još jednu stvar

Takođe, kupovina nije uvek potpuno racionalna. Ljudi često donose odluke u hodu, a kada su već u prodavnici, lako im je da promene prvobitni plan. Istraživanja o ponašanju kupaca pokazuju da način na koji su proizvodi predstavljeni i organizovani može da utiče na to šta će završiti u korpi. Ovo ne znači da je svaka akcija zamka, već da se odluke često donose tek pred policom.

Velika kolica zato nisu jedini faktor koji utiče na potrošnju. Na konačan račun utiču i cene, promocije, raspored proizvoda, glad, vreme provedeno u prodavnici i to da li ste došli sa jasnim spiskom.

Kada je korpa bolji izbor?

Ako kupujete hleb, mleko, jaja i još dve ili tri stvari, korpa je sasvim logičan izbor.Ne zauzima mnogo prostora, lakše možete da vidite šta ste već uzeli i manje je verovatno da ćete se zaleteti u veliku kupovinu koju niste planirali. Ipak, nemojte je birati po svaku cenu, ako kupujete za celu porodicu ili nosite teže namirnice, kolica su praktičnija i bezbednija.

Najbolji način da ograničite nepotrebnu potrošnju jeste da spojite korpu sa spiskom i unapred određenim budžetom. Ako ste došli po pet proizvoda, držite se tog plana i zastanite pre nego što ubacite nešto što nije bilo na spisku. Ako vam je proizvod zaista potreban, kupite ga, ali nemojte da vas sama činjenica da imate još mesta u kolicima navede da nastavite da dodajete stvari.

Foto: Shutterstock

Posebno je važno da obratite pažnju na cene koje važe samo uz karticu lojalnosti ili aplikaciju. U nekim marketima proizvod ima jednu redovnu cenu, a drugu, nižu, ako skenirate karticu ili aplikaciju. Zato pre nego što pomislite da je neki proizvod na velikom sniženju, proverite da li popust važi za sve kupce ili samo za članove programa lojalnosti. 

Još nešto, ne gledajte samo procenat popusta nego i prethodnu cenu. Kod sniženja trgovac mora jasno da istakne prethodnu i novu cenu, a prethodna cena je, po pravilu, najniža cena po kojoj je proizvod prodavan u prethodnih 30 dana. Tako kupac može da proveri da li je popust stvaran ili samo deluje impresivno zbog velikog procenta na etiketi.

Foto: CandyRetriever/Shutterstock

Mali trik za manji račun

Pre odlaska u supermarket odvojite minut da zapišete šta vam nedostaje i okvirno izračunate koliko želite da potrošite. Dok kupujete, obratite pažnju na ukupnu cenu, a ne samo na velike natpise „akcija“ ili „povoljno“. Sniženje ima smisla ako vam proizvod treba i ako je cena zaista dobra u odnosu na alternative.

Na kraju, poenta nije da su kolica neprijatelj kupca, niti da trgovci mogu da kontrolišu svaku našu odluku. Ali istraživanja pokazuju da čak i naizgled nevažan detalj, poput veličine prostora u koji odlažemo proizvode, može da utiče na ponašanje tokom kupovine. Zato sledeći put kada ulazite u market samo po nekoliko stvari, razmislite da li su vam zaista potrebna velika kolica. Ponekad je manji prostor sasvim dovoljan da kupujete promišljenije.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima