Novčanik

Marko Janković: Ne morate da imate 10.000 evra da biste investirali, evo sa koliko novca možete da počnete

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Privatna Arhiva
  • U Srbiji nije potrebno 10.000 evra za početak ulaganja - i 5.000 do 15.000 dinara mesečno može vremenom napraviti razliku
  • Pre ulaganja treba proveriti posrednika i dozvolu Komisije, a ne verovati obećanjima o zagarantovanom prinosu
  • Dobit od prodaje hartija oporezuje se 15 odsto ako se drže kraće od deset godina, a najavljeno je i uvođenje investicionog računa

Srbija danas ima novac, institucije i pravila. Ono što joj još nedostaje jeste navika da štednja radi za privredu i građane. Tržište kapitala je mesto gde se ta navika gradi, a posao regulatora je da ona bude bezbedna.

Krajem septembra 2026. godine, u bankama u Srbiji bilo je 37,5 milijardi evra osiguranih depozita, 3,4 milijarde više nego godinu dana ranije. Dve trećine tog iznosa pripadaju građanima. Za finansijsku stabilnost to je dobra vest. Za razvojnu ambiciju zemlje to je upozorenje. Novac na štednom računu je siguran, ali ne učestvuje u gradnji fabrika, elektrana i kompanija od kojih zavisi naredna decenija. Zemlja koja je stekla investicioni kreditni rejting ne sme da se zadovolji time da njena štednja raste samo kao bankarski depozit.

Zato pitanje kako investirati u Srbiji ne pripada uskom krugu profesionalaca. To je pitanje šta radimo sa sopstvenim kapitalom. Moj odgovor je jasan: deo te štednje treba da nađe put do tržišta kapitala, pod pravilima koja štite onoga ko ulaže i koja se dosledno sprovode.

U Srbiji svaki građanin može da počne da investira, čak i ako ima prosečnu platu. Nije potrebno imati 10.000 evra ušteđevine, ogromnu zaradu ili sopstvenu nekretninu. Čak i ulaganje od 5.000 do 15.000 dinara mesečno može vremenom da napravi veliku razliku. Najvažnije je pametno rasporediti raspoloživa sredstva i izabrati investicije koje odgovaraju apetitu prema riziku investitora. Prinos koji se može ostvariti na takvu investiciju, ako se konstantno, svakog meseca, investira, u dugom roku može učiniti da se portfolio investitora znatno uveća.

Ulaganje ne počinje izborom hartije, nego izborom roka. Tržište akcija nije rešenje za novac koji vam treba za dve godine. Novac koji želite da investirate na rok od dvadeset godina ne bi trebalo da stoji samo na štednom računu. Između te dve tačke postoji ceo spektar mogućnosti koje srpsko tržište danas nudi. Proverite posrednika pre nego što proverite prinos.

Investiciono društvo, banka ili društvo za upravljanje fondovima mora imati dozvolu komisije. Ko vam obećava visok i zagarantovan prinos, ne nudi vam investiciju. Pre ulaska pročitajte ključne informacije o fondu i obratite pažnju na naknade, jer one na dug rok čine veliku razliku.

Dobit od prodaje hartija u Srbiji oporezuje se po stopi od 15 odsto ako ih investitor drži kraće od deset godina. Očekujemo da se i u Republici Srbiji uvede investicioni račun koji će omogućiti određene povoljnosti za investitore kako bi podstakli dugoročno ulaganje u domaće hartije.

Marko Janković, predsednik Komisije za hartije od vrednosti

Biznis Kurir