Ne vidi se, a zimi greje i leti hladi: Ovaj sistem može da smanji troškove energije i do 30 odsto
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor- Zidno grejanje ima cevi skrivene pod malterom, pa prostor greje zračenjem i leti može da služi za hlađenje bez klasične unutrašnje jedinice.
- Proizvođač navodi da sistem može da smanji troškove grejanja do 25 odsto, a troškove hlađenja do 30 odsto, uz nižu temperaturu vode i tihi rad.
Kada govorimo o grejanju doma, većina prvo pomisli na radijatore ili podno grejanje. Ali, postoji još jedno rešenje koje se nakon završetka radova gotovo uopšte ne vidi. Cevi su skrivene ispod maltera, zidovi ostaju slobodni, a toplota se širi velikom površinom prostorije.
Reč je o zidnom grejanju, sistemu koji ima još jednu zanimljivu prednost - tokom leta može da se koristi i za hlađenje. To ga čini posebno zanimljivim i za naše podneblje, gde nam je u kontinentalnim krajevima zimi potrebno efikasno grejanje, dok su leta u velikom delu Hrvatske dovoljno vruća da bez hlađenja teško možemo zamisliti svakodnevni život.
Kako zapravo radi zidno grejanje?
Princip je sličan podnom grejanju. U zidu se postavlja sistem cevi kroz koje cirkuliše voda, a zatim se cevi prekrivaju odgovarajućim malterom. Nakon završetka radova, sistem je skriven od pogleda. Kada je uključeno grejanje, kroz cevi prolazi topla voda, a velika površina zida predaje toplotu prostoriji.
Za razliku od klasičnih radijatora, koji prvenstveno zagrevaju vazduh oko sebe i tako stvaraju njegovo kruženje, zidno grejanje velik deo udobnosti postiže zračenjem toplote sa velike površine. Zbog toga se prijatna temperatura može postići i sa relativno niskom temperaturom vode u sistemu. Prema podacima proizvođača Variotherm, zidno grejanje, u zavisnosti od spoljne temperature, može da radi sa polaznom temperaturom vode od približno 26 do 38 °C. Poređenja radi, klasičnim radijatorima može biti potrebna polazna temperatura i do 60 °C.
Isti zidovi leti mogu da hlade prostor
Tu dolazimo do možda najzanimljivijeg dela. Sistem koji zimi zagreva zidove, tokom toplijih meseci može da radi obrnuto. Kroz iste cevi tada cirkuliše hladnija voda, približne temperature od 16 do 20 °C, a zid preuzima višak toplote iz prostorije. Tako se prostor hladi bez klasične unutrašnje jedinice klima-uređaja. Nema ni karakterističnog duvanja hladnog vazduha, a sistem radi vrlo tiho. Upravo zato može da radi i tokom noći bez buke ventilatora i strujanja vazduha kakvo povezujemo sa klasičnom klimom. Ipak, zidno hlađenje ne treba poistovećivati sa klima-uređajem. Ono prvenstveno reguliše temperaturu, dok se kod projektovanja sistema za naše vruće i naročito vlažne letnje uslove mora voditi računa i o vlazi, kao i o mogućnosti kondenzacije.
Odakle dolazi priča o uštedi energije?
Jedna od prednosti površinskog grejanja je to što za rad ne zahteva tako visoku temperaturu vode kao klasični radijatori. Proizvođač navodi još jednu zanimljivost. Zbog načina na koji osećamo toplotu koju zrači velika površina zida, temperatura vazduha u prostoriji može biti do dva stepena niža nego kod grejanja radijatorima, a da nam je i dalje prijatno. Prema njihovim podacima, svaki stepen niže temperature može da donese oko šest odsto niže godišnje troškove grejanja, dok za njihov sistem zidnog grejanja navode moguću uštedu troškova grejanja do 25 odsto. Kod hlađenja ova brojka ide i više. Navode da se uz površinsko hlađenje možemo prijatno osećati pri temperaturi prostorije od oko 26 °C, dok bi za uporediv osećaj uz klasični klima-uređaj temperatura trebalo da bude oko 23 °C. Prema njihovim podacima, razlika može doneti uštedu troškova energije za hlađenje do 30 odsto. Naravno, stvarna potrošnja u konkretnom domu zavisiće od niza faktora – od izolacije i spoljne temperature do izvora energije, veličine grejanih površina i načina korišćenja sistema.
Posebno se dobro slaže sa toplotnim pumpama
Niska temperatura vode potrebna za površinsko grejanje otvara mogućnost kombinovanja sistema sa različitim izvorima energije. Proizvođač među njima navodi toplotne pumpe, solarnu energiju i biomasu. Upravo je kombinacija sa toplotnom pumpom zanimljiva kod savremenih energetski efikasnih kuća, jer takvi izvori dobro funkcionišu sa niskotemperaturnim sistemima grejanja. Dobra izolacija pritom ostaje izuzetno važna. Ni najmoderniji sistem grejanja neće ostvariti pun potencijal ako toplota nekontrolisano izlazi kroz loše izolovane spoljne zidove.
Zidovi ostaju bez radijatora, ali postoji jedna caka
S obzirom na to da je ceo sistem skriven ispod maltera, u prostoriji nema radijatora koji zauzimaju mesto ili određuju gde možete da postavite nameštaj. To ipak ne znači da ispred grejanog zida možete staviti bilo šta. Manji komadi nameštaja poput radnog stola, sofe, komode ili manjih polica uglavnom ne predstavljaju problem. Veliki ormari koji prekrivaju znatan deo zida, s druge strane, mogu smanjiti efikasnost grejanja i hlađenja. Zbog toga raspored nameštaja treba uzeti u obzir još prilikom projektovanja sistema. Slično važi i kada poželite da okačite sliku ili policu. Bušenje nije zabranjeno, ali morate znati kuda prolaze cevi. Njihov položaj se može utvrditi odgovarajućim uređajem za lociranje ili, dok grejanje radi, posebnom termofolijom.
Može se ugraditi i u postojeće objekte
Zidno grejanje nije namenjeno isključivo novogradnji. Ovakvi sistemi se mogu koristiti i pri renoviranju starijih kuća i stanova, kao i u poslovnim prostorima. Postoje varijante koje se ugrađuju neposredno ispod maltera, a moguće ih je prilagoditi većim i manjim zidnim površinama. Sistem može da se postavi i na plafon. Kolika će površina zida biti potrebna, međutim, nije nešto što bi trebalo određivati odoka. Potrebno je napraviti proračun toplotnih gubitaka i potreba za grejanjem, odnosno hlađenjem konkretnog prostora.
Jedan sistem za dva godišnja doba
Najveća specifičnost zidnog grejanja na kraju nije samo to što se ne vidi. Ista površina koja tokom zime greje prostoriju, može tokom leta da preuzme ulogu hlađenja. Uz to nema radijatora, nema duvanja hladnog vazduha tokom hlađenja, a temperatura može zasebno da se reguliše po prostorijama. Za prilike u Hrvatskoj, takvo rešenje može biti posebno zanimljivo prilikom gradnje nove kuće ili temeljne energetske obnove, kada se ionako menjaju instalacije i završne obloge zidova. Nije reč o rešenju koje se jednostavno doda u gotovu prostoriju bez ikakvih radova. Ali, kada se sistem planira na vreme i pravilno dimenzioniše, jedan gotovo nevidljivi zid može da preuzme posao koji inače povezujemo sa radijatorima zimi i delom funkcije klimatizacije leti.
Biznis Kurir/Jutarnji