SVI PRIČAJU O NEPALCIMA, PRAVO S HIMALAJA U GOSPOĐINCE! Da kod Lazara beru kornišone: Povučeni, vredni, ni dan nisu izostali, a čim završe u polju samo ovo rade
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborStrani sezonski radnici sve su prisutniji na vojvođanskim njivama. Dolaze posredstvom licenciranih agencija za zapošljavanje stranih radnika koje, u dogovoru s poslodavcima, biraju i upućuju sezonske radnike u poljoprivredna gazdinstva.
Gazdinstva im obezbeđuju smeštaj, ponegde i hranu, a plaćaju im satnicu od 500 do 600 dinara, koliko košta i na domaćem tržištu rada.
Svake godine broj stranih radnika se povećava, što se dovodi u vezu s tim da su stranci zadovoljni uslovima koje im obezbeđuju ovdašnja gazdinstva, ali i time što domaći poljoprivrednici nemaju zamerke na njihov rad i ponašanje. Ima i primera gde su stranci zaposleni u našim fabrikama, a u slobodno vreme rade po nekoliko sati u obližnjim selima na berbi voća i povrća, da bi više zaradili i poslali novac porodicama.
U Gospođincima kod Novog Sada, poznatom po vrednim povrtarima, najviše se strani radnici angažuju na berbi kornišona. Prva grupa sezonaca iz Azije stigla je pre četiri-pet godina iz Uzbekistana i Tadžikistana.
Ove sezone došli su, takođe iz Azije, ali s Himalaja iz Nepala, gde u gazdinstvu Lazara Đukića beru krastavce – kornišone od početka juna do kraja sezone.
Đukić za "Dnevnik" hvali njihov odnos prema radu i prirodu karaktera. Dogodine će, kaže, uposliti duplo više radnika. Već mesec dana beru krastavce i nijedan nije odsustvovao s posla ni dan.
– Mirni su, umereni i povučeni ljudi, ponešto već znaju srpski, a ukoliko zatreba u sporazumevanju, koristimo mobilne telefone – naglasio je Đukić.
Povrtar je za njih obezbedio dve velike kuće, opremljene električnim uređajima i nameštajem, i ekonoma koji ih snabdeva namirnicama, a oni kuvaju.
Ne jedu svinjetinu, ali zato svakodnevno imaju mesni obrok od druge vrste mesa.
– Iako imaju obezbeđen prevoz od kuće do njive, najčešće idu peške. Verovatno zato što su naučili da hodaju, pošto dolaze iz planinskog predela u blizini Himalaja. Njihove žene ne koriste veš-mašine, već peru na ruke – kazao je Đukić.
– Umereni su u svemu i posle rada u polju igraju odbojku. Napravili su odbojkaški teren, a ja ću im obezbediti uslove da mogu da igraju fudbal – kazao je Đukić.
U gazdinstvu Jelene Vičik iz Hrtkovaca duvan prvi put ove godine beru radnici iz Nepala, koji su ga tek u Sremu videli i naučili kako se bere i skladišti u sušaru.
– Preporodili smo se otkako oni idu na njivu. Nemamo problema kakve smo imali s našim sezonskim radnicima, koji traže pare unapred, svađaju se u kući i u centru sela, neće svaki dan da rade pod izgovorom da su umorni i neispavani – navela je naša sagovornica.
Medijalna plata u Nepalu 215 evra
Čak 14 sati traje let da bi se prešla razdaljina od Nepala do Srbije. Ali kada je novac u pitanju, udaljenost ne postoji.
Nepalcima treba svega nekoliko dana rada u poljoprivredi da bi ovde zaradili svoju prosečnu platu od 220 do 240 evra. Medijalna zarada u ovoj azijskoj zemlji je oko 215 evra i pokriva 40 do 50 procenata troškova života jedne osobe, što Nepalce navodi na masovni odlazak na rad u druge zemlje.
– Čuli smo od poljoprivrednika iz Golubinaca i Kukujevaca za njihova iskustva i angažovali Nepalce i nismo se pokajali. I dogodine ćemo gledati da istu grupu ljudi angažujemo. Divni su, mada smo se i mi potrudili da im smeštaj bude udoban kao što je i u našim kućama.
Kurir.rs/Dnevnik.rs/Zorka Delić