Hoćeli Srbija dobiti novog "jednoroga"? Startap veći od milijardu dolara više nije nedostižan
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborGeneralni direktor fonda TS Ventures Davor Sokač rekao je za RTS da uspeh domaćeg startapa koji je nedavno dostigao vrednost veću od milijardu dolara i tako postao prvi srpski "jednorog" pokazuje da domaći programeri imaju znanje i veštine da naprave kompaniju globalnog uspeha.
Generalni direktor fonda TS Ventures Davor Sokač kaže da Srbija ima novca i startapove, ali da domaćem ekosistemu nedostaju zrelost i iskustvo za globalno širenje. Ističe da su veštačka inteligencija, sajber-bezbednost, biotehnologija i medicinske tehnologije oblasti sa velikim potencijalom, a da državni grantovi mogu biti prva stanica za mlade preduzetnike.
Vrednost milijardu dolara
Uspeh domaćeg startapa koji je nedavno dostigao vrednost veću od milijardu dolara i tako postao prvi srpski "jednorog" pokazuje da domaći programeri imaju znanje i veštine da naprave kompaniju globalnog uspeha, ocenio je Davor Sokač, generalni direktor fonda TS Ventures.
Sokač je istakao da se u ovom slučaju ne radi samo o dobroj ideji, već i o vrhunskom izvršenju posla. Kompanija je, kako je naveo, za svega dve godine ostvarila veliki finansijski rezultat, prihodujući nekoliko stotina miliona evra prodajom polisa osiguranja za vozila na tržištima Evropske unije.
Poručuje da taj primer treba da ohrabri i druge startape, posebno jer zemlje regiona već imaju po jednog ili dva "jednoroga".
Prema njegovim rečima, rast startapa može u određenoj meri da se predvidi jer kompanije prolaze kroz jasne faze i moraju da dostignu određena merila, odnosno KPI-jeve. Domaći ekosistem trenutno uglavnom obuhvata pre-sid i sid fazu finansiranja, ali postoje kompanije koje su prešle granicu prihoda od milion do dva miliona evra i spremne su za veće investicione runde.
Primer Nordeusa
Kao primer uspešnog razvoja naveo je Nordeus, koji je prošao kroz rundu finansiranja serije B i dostigao vrednost veću od 1,6 milijardi dolara.
"Taj neki normalan sled rasta nam garantuje da možemo da verujemo da će se ovakva priča u jednom trenutku sigurno i ponoviti, možda i više puta", naglasio je Sokač.
Razlika između startapa i običnog novoosnovanog preduzeća
Objašnjavajući šta startap razlikuje od običnog novoosnovanog preduzeća, Sokač je naveo da on mora da rešava postojeći problem na nov, inovativniji i tehnološki napredniji način.
"Startap pre svega mora da ima jednu inovativnost", rekao je Sokač.
Dobra ideja, međutim, nije dovoljna. Sokač ukazuje da, prema industrijskim standardima, od hiljadu ideja samo stotinu stigne do proizvoda ili izvora finansiranja.
Ključni izazov dolazi kada proizvod treba učiniti "skalabilnim", odnosno sposobnim za brz rast koji nije direktno uslovljen povećanjem broja zaposlenih.
"Nedostaje zrelost i iskustvo u globalnom širenju poslovanja"
Govoreći o finansiranju, Sokač je ocenio da u Srbiji i regionu postoji dovoljno kapitala za perspektivne kompanije.
"Mislim i stojim iza toga da novca ima. Ima i startapa", poručio je, dodajući da nedostaju zrelost i iskustvo u globalnom širenju poslovanja. Najveći izazov, kako kaže, predstavlja komercijalizacija izvan regiona, posebno izlazak na zahtevno severnoameričko tržište.
Sokač smatra da država i investitori funkcionišu u svojevrsnoj simbiozi, pri čemu je zadatak države da obezbedi infrastrukturu i podsticajno okruženje. Kao pozitivne primere izdvojio je naučno-tehnološke parkove, poreske olakšice i superkompjutere koji omogućavaju razvoj domaćih modela veštačke inteligencije.
Ocenio je i da Srbija, budući da nije članica EU, trenutno ima određenu prednost zbog manje rigidnog regulatornog okvira za razvoj veštačke inteligencije.
Biznis Kurir/RTS