Kojim se trikovima služe trgovci tokom letnjih sniženja? Svi jure u radnje zbog 70 odsto popust, ali na ovo skoro niko ne računa
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborLetnja sezonska sniženja u Srbiji su počela, ali iza natpisa o popustima do 70 odsto kriju se naduvane cene, trik-etikete i odeća lošijeg kvaliteta.
Letnja sezonska sniženja u Srbiji su zvanično počela, ali realnost pokazuje da su stvarna pojeftinjenja drastično manja od onih na reklamama zbog uigranih trgovačkih trikova i manipulacija cenama.
Iako su izlozi tržnih centara širom zemlje oblepljeni natpisima koji obećavaju popuste do čak 70 odsto, domaći potrošači zapravo suočavaju sa strategijom veštačkog podizanja cena neposredno pre sniženja, namenskom proizvodnjom jeftinije odeće za rasprodaje i znatno višim cenama u odnosu na evropske gradove.
Magična reč "DO" kao zakonski paravan
Glavni mehanizam privlačenja kupaca jeste natpis "sniženje do 70 odsto", gde je reč "do" po pravilu ispisana mikroskopskim slovima. U praksi, ovaj maksimalni popust primenjen je na svega nekoliko neatraktivnih artikala u ekstremnim veličinama ili na robu sa felerom.
Ostatak asortimana snižen je za simboličnih 10 do 20 procenata, što jedva pokriva prethodna poskupljenja. Trgovci su na ovaj način zakonski zaštićeni jer je bar jedan artikal zaista drastično snižen, dok preostalih 95 odsto robe služi za privlačenje mase.
Kako se veštački naduvavaju cene pre popusta?
Jedna od najčešćih tajni velikih modnih lanaca jeste podizanje osnovne cene neposredno pre nego što sezonsko sniženje zvanično otpočne. Artikal koji je u redovnoj prodaji koštao na primer 4.000 dinara, samo dve nedelje pre popusta poskupi na 7.000 dinara.
Kada krene talas rasprodaja, na etiketu se lepi crveni popust od 40 odsto, čime se cena spušta na 4.200 dinara, pa kupac u stvarnosti plaća proizvod više nego što je bila njegova redovna cena tokom proleća.
Pravu istinu o popustima često otkriva pažljivo odlepljivanje crvene akcijske nalepnice sa etikete. U velikom broju slučajeva, na dnu papirnih slojeva nalazi se prvobitna, originalna cena koja je identična ili čak niža od one koja se reklamira kao veliko sezonsko sniženje. Neretko roba iz uvoza u Srbiju stigne sa znatno nižom fabričkom cenom izraženom u evrima, preko koje domaći distributeri nalepe dinarsku "akcijsku" cenu.
Namenska proizvodnja lošije odeće za rasprodaje
Najveća zabluda potrošača u Srbiji jeste uverenje da na sniženjima kupuju istu onu kvalitetnu odeću koja je bila u izlozima na početku sezone. Globalni "fast fashion" brendovi već godinama praktikuju namensku proizvodnju odeće lošijeg kvaliteta koja je rezervisana isključivo za periode rasprodaja i autlet radnje.
Ovi artikli se izrađuju od jeftinijih materijala, sa lošijim šavovima i tanjim tkaninama, ali vizuelno imitiraju hit modele iz regularne kolekcije. Roba se ubacuje u radnje tik pred objavu popusta, čime brendovi zadržavaju visoke profitne marže jer je proizvođačka cena te garderobe mizerna.
Dok u inostranstvu prava sniženja služe da se magacini potpuno isprazne kako bi se napravilo mesto za novu jesenju kolekciju, u Srbiji se roba čuva i vrti u krug godinama.
Kurir/Informer