Zarada 3.000 evra po hektaru bez trunke đubriva: Mladi ratar odustao od pšenice i posadio ovu biljku, Nemci mu otkupljuju apsolutno ceo prinos
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborUsled pada otkupnih cena žitarica, rastućih troškova proizvodnje i sve nestabilnijih vremenskih uslova tokom poslednjih godina, mnogi poljoprivrednici u Hrvatskoj bili su prinuđeni da se okrenu isplativijim kulturama. Iako se veliki broj njih i dalje oslanja na tradicionalni uzgoj pšenice, kukuruza i ostalih standardnih ratarskih kultura, neki proizvođači su rešili da potpuno promene pravac.
Jedan od njih je i mladi poljoprivrednik iz Virovitičko-podravske županije, koji ističe da se prelazak na uzgoj komorača pokazao kao izvanredan potez. Prema njegovim rečima, uz vrlo mala ulaganja, profit po hektaru može dostići i do 3.000 evra.
Darijo Sajko iz Čađavice trenutno uzgaja ovu biljku na površini od 150 hektara, pri čemu celokupan prinos otkupljuje jedna renomirana nemačka kompanija. Kako je naveo za Dnevnik Nove TV, potražnja na tržištu je znatno veća od onoga što se trenutno proizvede.
- Zasad što bi mi mogli da otkupimo da napravimo od kooperanata nekih 600-700 hektara. To je ono što su nam kupci sami došli. A nismo ih mi tražili - rekao je Sajko.
Minimalna ulaganja i niski troškovi
S obzirom na to da je komorač višegodišnja biljka, jedna od njenih glavnih prednosti leži u izuzetno niskim troškovima uzgoja.
- Nema ništa. Bez gnojiva, bez pesticida, bez prskanja. Komorač je divlja biljka. Potencijal je po nama po hektaru negde od 2.000 do 3.000 evra, objasnio je.
Za kilogram komorača na tržištu se dobija oko 2,5 evra, dok je trenutna otkupna cena kilograma pšenice svega oko 15 centi. Upravo je drastičan pad cena žitarica pre tri godine naveo Sajka da odustane od klasičnog ratarstva, s obzirom na to da je zbog neisplativih otkupnih cena i sam upao u finansijske probleme i dugove.
Proširenje proizvodnje i osvajanje novih tržišta
Pored komorača, ovih dana je u toku i žetva boba od kojeg će se praviti brašno, dok se paralelno sa tim, u postrojenju izgrađenom uz pomoć evropskih fondova, obavlja sušenje kamilice.
Njegova poljoprivredna proizvodnja danas pokriva ukupno oko 500 hektara, sa godišnjim prinosom od 800 do 900 tona različitih kultura koje se uspešno plasiraju širom Evrope, pa čak i na tržište Sjedinjenih Američkih Država.
- Danas smo na nekih 500 hektara, godišnje proizvedemo oko 800-900 tona, a izvozimo većinom širom Evrope, a sad i preko okeana na američko tržište. Prošle godine nam uopšte nije kiša pala, bila je sušna godina, a on se izborio - zaključio je Sajko.
Biznis Kurir/Dnevno.hr