Slušaj vest

Zbog loših iskustava sa neodgovornim poslodavcima i neplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, građani sve češće proveravaju da li su svi njihovi periodi zaposlenja pravilno evidentirani. U praksi se često dešava da za određene periode u matičnoj evidenciji ne postoji ni osnovna prijava na osiguranje, kao da radni odnos nikada nije postojao.

Slične probleme imaju i pojedini osiguranici koji obavljaju samostalne delatnosti, a tek prilikom pribavljanja odgovarajućih uverenja otkriju da za te periode ne postoji nikakva evidencija.

Zašto je prijava na osiguranje važna

Prijava na obavezno socijalno osiguranje predstavlja osnov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ali i zdravstvenog osiguranja. Ona određuje prava i obaveze osiguranika, dok Poreska uprava na taj način dobija podatke o obavezi uplate doprinosa.

Jedinstvena prijava takođe označava početak prava na zdravstveno osiguranje, zbog čega se smatra jednim od ključnih administrativnih koraka prilikom zapošljavanja ili pokretanja samostalne delatnosti.

Posebna pravila za poljoprivrednike

Poljoprivrednici podležu specifičnom režimu, prijavljivanje na osiguranje vrši se po službenoj dužnosti, uz ispunjenje zakonskih uslova za utvrđivanje statusa osiguranika. Kao i kod samostalnih delatnosti, status se potvrđuje podacima iz službenih evidencija, što omogućava i lakšu retroaktivnu prijavu ako je potrebno.

Sve prijave se podnose elektronski

Od 1. jula 2021. godine, prijava na obavezno socijalno osiguranje, kao i sve izmene tokom trajanja osiguranja, mogu se podnositi isključivo elektronski preko portala Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO). Podnošenje prijave na šalterima Republičkog fonda PIO više nije moguće, osim u izuzetnim slučajevima za osobe koje nemaju tehničke mogućnosti za elektronski postupak.

Zaposleni moraju biti prijavljeni pre stupanja na rad, dok je za osiguranike samostalnih delatnosti rok za prijavu tri radna dana od početka obavljanja delatnosti.

Kašnjenje nosi kazne

U slučaju propuštanja zakonskog roka, obveznik ili sam osiguranik mora pokrenuti upravni postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, što može biti dugotrajno i složeno. Zakon predviđa i prekršajne sankcije:

- za neprijavljivanje radnika do dva miliona dinara za preduzeća,

- do 150.000 dinara za odgovorna lica,

- dok preduzetnici mogu biti kažnjeni i do 500.000 dinara.

Staž se ne dokazuje svedocima

Zakon jasno propisuje da svojstvo osiguranika ne može biti dokazano izjavama svedoka. Period osiguranja potvrđuje se isključivo dokumentacijom, ugovorima o radu, dokazima o isplaćenim zaradama, službenim aktima poslodavca ili drugim pisanim dokazima koji potvrđuju radni odnos.

Kod samostalnih i profesionalnih delatnosti, dokazivanje se vrši putem podataka iz nadležnih registara i udruženja, pri čemu upis u registar ima pravno dejstvo od dana unosa, bez mogućnosti retroaktivnog evidentiranja.

Kako proveriti svoj status

Građani mogu proveriti da li su uredno prijavljeni:

- kod poslodavca, koji je dužan da omogući uvid u prijavu,

- u Republičkom fondu PIO, pribavljanjem uverenja uz ličnu kartu,

- preko portala e-Uprava, uz odgovarajući sertifikat.

S obzirom na važnost uredne prijave na osiguranje i moguće posledice propuštanja, preporuka je da građani redovno proveravaju svoj status, bilo da su zaposleni, samostalni preduzetnici ili poljoprivrednici, kako bi na vreme zaštitili svoja prava.

Biznis Kurir/Mondo