Slušaj vest

U Irskoj i Italiji, šoljica espresa sada već dostiže i i do četiri evra, što je značajno više od 2,5 ili tri evra, koliko je koštala 2020. godine. Neki irski ugostitelji upozoravaju da bi cena uskoro mogla da bude i pet evra. U Srbiji i okruženju su cene nešto niže, ali su i dalje značajno više nego pre nekoliko godina, u centru Beograda praktično je nemoguće popiti espreso u kafiću koji je jeftiniji od dva evra.

Od proizvođača do krajnjih potrošača osećaju se posledice rasta cena sirove kafe, podstaknuta mešavinom klimatskih promena, rastuće potražnje, logističkih problema i tržišnih spekulacija, piše portal „Poslovni”. Strani analitičari ističu nekoliko ključnih faktora koji stoje iza ovog zabrinjavajućeg trenda. Ali za ovaj portal domaći stručnjaci ističu još jedan fenomen.

Pad svetskih zaliha kafe, uz istovremeni rast zaliha i potrošnje doveo je praktično do izjednačavanja cene komercijalne i specijalne kafe. Ta razlika u cenama nekada je bila 50 do 70 odsto, a danas je 10 do 20 odsto, zbog čega bi moglo da dođe smanjenja kvaliteta kafe, tako što će se na manje platežnim tržištima dozvoliti mešanje drugih dodataka u kafu poput cikorije, ječma ili graška.

Inače, dodavanje surogata u određenom procentu dozvoljeno je i našim pravilnicima, ali su proizvođači dužni da to naznače na deklaraciji.

Portal navodi da se ugostitelji, posebno u Evropi, bore s održavanjem profitnih marži. Udruženje restorana Irske (RAI) ističe da se njihovi članovi teško bore s povećanjem s nabavnim cenama kafe, koje su za godinu dana porasle i 40 odsto, uz dodatno poskupljenje energije i poslovanja.

Proizvođač „Lavaca”, kako je objavljeno, smanjio je profitne marže s 11-12 odsto na 9,3 u 2024. godini. Dodatni pritisak stvara i nedavno uvedena američka uvozna carina od 10 procenata na kafu, a neke od najvećih kompanija iz ove branše čak su najavile da planiraju moguće preseljenje proizvodnje na američko tržište, ali je neizvesno da li će to u kratkom roku uticati na smirivanje stanja u ovom sektoru.

Predsednik katalonskog Udruženja za kafu naglasio je da su suše u poslednje tri do četiri godine u Brazilu i Vijetnamu bile izuzetno teške i uticale na pad prinosa, što je problem jer ove dve države proizvode čak 55 odsto svetske kafe. Prognoza brazilske proizvodnje za 2025. nije sjajna. Rabobanka predviđa da će brazilska proizvodnja kafe u narednoj sezoni pasti za 6,4 odsto. U poređenju s prošlom godinom, cena kafe arabike je udvostručena dok je robusta, koja je već poskupela pre dve godine, porasla je za dodatnih 40 do 50 procenata.

biznis.kurir.rs/Politika