REŠILI DA STAVE TAKSU NA HLEB, PA RAZBESNELI LJUDE! Ne žele svakodnevno da plaćaju ovo, napravili haos u zemlji
U Francuskoj nema ničeg spornog u odlasku do obližnje pekare po baget ili kroasan na putu do posla, ali nova ekološka politika mogla bi to da promeni.
Poslednjih nedelja, francuski pekari izražavaju nezadovoljstvo zbog nove takse na reciklažu, koja se odnosi na papirne omote i kartonske kutije za bagete, peciva i kolače.
Za svakog kupca koji dođe na kasu, pekare sada moraju da plate taksu od 0,0075 centi. Cilj je da doprinesu troškovima reciklaže ambalaže i da se postepeno smanji otpad, u pokušaju zaštite životne sredine.
Ideja o doprinosu borbi protiv otpada nije nova. Ranije su pekari morali da prijavljuju svaki pojedinačni omot koji su koristili kako bi izračunali svoj godišnji doprinos ekološkim merama. Nova taksa na ambalažu uvedena je kako bi se pojednostavio ovaj složeni administrativni sistem. Slični doprinosi već su uvedeni za druge profesije, uključujući mesare i prodavce sira.
Previše nameta
Međutim, pekari tvrde da ova taksa predstavlja dodatno opterećenje u ekonomiji već pogođenoj rastom cena energije i inflacijom osnovnih sastojaka, poput brašna i šećera. Od 2022. godine, francuska vlada je u više navrata uvela pakete pomoći za pekare, koji su se suočili sa drastičnim poskupljenjem struje i gasa nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Za neke je ova taksa kap koja je prelila čašu. – Ovo je poslednji udarac – rekao je Dominik Anrak, predsednik Nacionalne konfederacije francuskih pekara i poslastičara za list Le Figaro.
Prosečna pekara dnevno primi oko 300 kupaca, šest dana u nedelji, što znači da će godišnja taksa na ambalažu iznositi oko 700 evra. Anrak savetuje pekare da blago povećaju cene svojih proizvoda kako bi nadoknadili gubitke.
Pekari se takođe brinu zbog efekta koji bi ova taksa mogla imati na njihove kupce, u zemlji u kojoj nezavisne pekare i dalje čine 52% prodaje hleba. Svakog dana, 12 miliona Francuza kupi baget. To nije samo komad hleba, već i kulturni simbol – UNESCO ga je 2022. godine uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.
Rešenje bi moglo biti u ponovnoj upotrebi platnenih torbi, tradicionalno poznatih kao sacs à pain, koje su nekada bile široko korišćene. Bilo umotan u papir ili ne, čini se da Francuzi ni pod kojim uslovima nisu spremni da se odreknu svog omiljenog bageta.
BiznisKurir/BizPortal
PITALI ČOVEKA KOJI PRAVI NAJBOLJE ČVARKE U SRBIJI ZAŠTO SU TAKO SKUPI: Evo šta je odgovorio! I kolika god da je cena, ne može da postigne koliko traže