Slušaj vest

Ko želi da zaštiti dvorište od pogleda prolaznika i komšija, a istovremeno dobije zelenilo tokom cele godine, može da razmisli o lovor višnji. Ova zimzelena biljka brzo raste, dobro podnosi orezivanje i uz pravilnu negu može da formira gustu prirodnu ogradu. Jesen, posebno oktobar, je jedan od najboljih perioda za sadnju, a pre kupovine sadnica važno je izračunati koliko ih je potrebno i koliki će biti ukupni troškovi.

Živa ograda je zanimljivo rešenje za one koji žele više privatnosti, ali i lepše uređeno dvorište. Među biljkama koje se često koriste za ovu namenu izdvaja se lovor višnja (lat. Prunus laurocerasus), prepoznatljiva po krupnim, sjajnim, tamnozelenim listovima koje zadržava tokom cele godine.

Njena prednost je i relativno brz rast. U povoljnim uslovima pojedine sorte mogu da porastu oko 30 do 60 centimetara godišnje, mada brzina zavisi od sorte, kvaliteta zemljišta, zalivanja i izloženosti suncu. Zbog toga lovor višnja može da bude dobar izbor za one koji ne žele da čekaju mnogo godina da bi dobili prirodni, gusti zeleni zid. 

Zašto je jesen pravo vreme za sadnju?

Oktobar je pogodan za sadnju lovor višnje jer su temperature uglavnom umerenije nego tokom leta, dok zemljište još zadržava deo toplote. To omogućava korenu da počne da se prilagođava novom mestu pre intenzivnijeg rasta u proleće.

Najbolje je izabrati dan kada nema mraza, a zemlja nije natopljena vodom. Sadnice koje se prodaju u saksijama mogu da se sade i u drugim delovima godine, ali tokom toplih meseci zahtevaju više pažnje i češće zalivanje.

Koliko dugo treba čekati na gustu zelenu ogradu

Vreme potrebno da se ograda potpuno zatvori zavisi od početne visine sadnica, sorte i razmaka. Ako se posade dobro razvijene biljke i redovno neguju, vidljiv napredak može da se primeti već tokom prve ili druge vegetacione sezone. Za kompaktnu ogradu koja uglavnom zaklanja pogled često su potrebne oko dve do četiri godine, a nekad i duže.

Veće sadnice mogu brže da pruže početnu privatnost, ali su skuplje. Manje biljke predstavljaju povoljniji izbor, uz uslov da vlasnik ima strpljenja da sačeka da izrastu.

Pre sadnje treba odabrati mesto sa dovoljno prostora za razvoj biljaka. Lovor višnja uspeva na suncu i u polusenci, a odgovara joj zemljište koje zadržava određenu količinu vlage, ali kroz koje višak vode može da otiče. Dugotrajno zadržavanje vode oko korena može da dovede do njegovog propadanja.

Kako se pravilno sadi lovor višnja?

Za gustu živu ogradu najvažnije je odrediti pravilan razmak između sadnica. Uobičajeno je da se sade na oko 50 do 70 centimetara, dok se kod većih sadnica može ostaviti više prostora. Ako je cilj da se ograda što pre spoji, razmak može biti manji, ali to znači i veću početnu investiciju.

Najpre se obeleži linija ograde, a zatim iskopa kanal ili pojedinačne rupe, dovoljno široke da koren može da se smesti bez savijanja. Sadnica se postavlja na približno istu dubinu na kojoj je rasla u saksiji, zatrpava zemljom i blago pritisne kako bi se uklonili veći vazdušni džepovi. Nakon sadnje potrebno je obilno zalivanje.

Dobro je da se oko biljaka rasporedi sloj malča, odnosno usitnjene kore ili drugog pogodnog organskog materijala. On pomaže da zemljište duže zadrži vlagu i usporava rast korova.

Koliko često treba zalivati i orezivati biljku?

Tokom prvih nekoliko nedelja nakon sadnje, a naročito ako nema kiše, lovor višnju treba redovno zalivati. Kasnije se učestalost prilagođava vremenskim uslovima i vlažnosti zemljišta. Bolje je povremeno dobro natopiti zemlju oko korena nego svakodnevno dodavati male količine vode koje ovlaže samo površinski sloj.

 Tokom prvog leta posebno treba obratiti pažnju na duže sušne periode. Kada se biljka dobro ukoreni, lakše podnosi kratkotrajnu sušu, ali joj je i tada potrebna voda tokom velikih vrućina.

Orezivanje se uglavnom obavlja jednom do dva puta godišnje. Prvo oblikovanje najčešće dolazi nakon glavnog prolećnog rasta ili cvetanja, dok se dodatno skraćivanje može obaviti krajem leta, ako je potrebno. Ne treba je šišati po najvećoj vrućini, niti neposredno pred jače mrazeve.

Za urednu ogradu preporučuje se da donji deo bude malo širi od gornjeg, kako bi svetlost dopirala i do nižih grana. Pošto lovor višnja ima velike listove, ručno orezivanje ili korišćenje oštrih makaza može da ostavi uredniji izgled nego grubo šišanje koje preseče veliki broj listova.

Cena zavisi od visine, sorte, razvijenosti korena i toga da li se biljka prodaje u saksiji ili sa korenom izvađenim iz zemlje. Prema dostupnim ponudama rasadnika i prodavaca u Srbiji, manje sadnice mogu se pronaći za oko 300 do 650 dinara, dok se veće i razvijenije prodaju i za 800 do 1.200 dinara, a pojedini formirani primerci koštaju i više. Cene se razlikuju od prodavce do prodavce. 

Koliko koštaju sadnice za dvorište od pet ari?

Za računicu je važno znati da pet ari predstavlja 500 kvadratnih metara, ali površina sama po sebi ne određuje dužinu ograde. Ako je plac približno kvadratan, svaka stranica bila bi duga oko 22,4 metra, a za ograđivanje celog oboda trebalo bi približno 90 metara ograde. Kod parcela drugačijeg oblika dužina može biti znatno drugačija, pa treba izmeriti stvarni obim i oduzeti širinu kapije.

Ako se sadnice postavljaju na razmak od 60 centimetara, za 90 metara ograde potrebno je približno 150 biljaka. Uz razmak od 50 centimetara bilo bi potrebno oko 180 sadnica, dok bi pri razmaku od 70 centimetara bilo dovoljno približno 129 biljaka.

 To znači da bi za približno kvadratan plac od pet ari samo sadni materijal mogao da košta:

  • Manje sadnice od 300 do 650 dinara: približno 38.700 do 117.000 dinara, u zavisnosti od broja biljaka i odabranog razmaka.
  • Veće sadnice od 800 do 1.200 dinara: približno 103.200 do 216.000 dinara.

U računicu nisu uključeni priprema zemljišta, đubrivo, malč, prevoz ni eventualna usluga sadnje. Zato je pre kupovine korisno uporediti ponude nekoliko rasadnika i proveriti ne samo cenu već i visinu, gustinu i razvijenost sadnica.

Lovor višnja, dakle, može da bude dugoročno lepo rešenje za dvorište, ali nije dovoljno samo posaditi je i prepustiti prirodi. Pravilno izabran razmak, dobro oticanje vode, zalivanje tokom ukorenjavanja i redovno oblikovanje ključni su za gustu ogradu koja će godinama čuvati privatnost i ostati zelena i tokom zime.

Biznis Kurir