OD PAŠNJAKA DO STAMBENOG PROSTORA ZAPOSLENIH: Ovo mesto postalo je jedinstvena izložba bogate i potresne istorije Srba
Naselje koje je izraslo uz Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Sremskoj Mitrovici nosi sa sobom bogatu, a ujedno i tragičnu istoriju. Iako se danas možda ne razlikuje previše od drugih gradskih četvrti, njegov razvoj i značaj duboko su ukorenjeni u prošlosti, u vremenima kada je KPZ bio središte ne samo zatvorskog života, već i društvenih i političkih promena koje su oblikovale sudbine mnogih.
Sve je počelo krajem 19. veka, kada je, prema naređenju austrougarskog cara Franje Josipa, izgrađen Kazneno-popravni zavod. To nije bio samo objekat za smeštaj osuđenika, već i simbol vlasti, kontrole i represije. Zgrada je izgrađena u saradnji sa banom Kuen-Hedervarijem između 1895. i 1899. godine. Pored same gradnje Zavoda, u to vreme je došlo i do potrebe za stanovanjem radnika koji su učestvovali u izgradnji objekta, a kasnije i zaposlenih u samom Zavodu.
Pored samog Zavoda, okolna područja su se razvijala u naselje koje je prvobitno bilo samo pašnjak, a zatim je postalo tržište, tzv. vašarište, koje se vremenom preselilo u Laćarak, a potom i u Rumu. S početka, naselje je bilo dom za radnike, dok je tokom vremena postajalo sve veće i više povezano sa Zavodom, koji je od tada postao centralni deo života ovog kraja.
Kroz decenije, Kazneno-popravni zavod u Sremskoj Mitrovici bio je središte mnogih važnih istorijskih događaja, koji su oblikovali kako grad, tako i širu regiju. Od perioda Austrougarske monarhije, preko dva svetska rata, pa sve do savremenih vremena, kroz ovo su prošle mnoge strahote, ali i herojske priče koje danas svedoče o borbi za pravdu, slobodu i život.
Upravo iz ovog razloga, postavka pod nazivom „Istorijska uloga Kazneno – popravnog zavoda i stradanje Srba u dva svetska rata – Zapečaćene sudbine“ postavljena je u Sremskoj Mitrovici sa ciljem očuvanja sećanja na teške i često zaboravljene trenutke istorije. Izložba je jedinstvena, ne samo zbog svoje tematike, već i zbog eksponata koji govore o najtragičnijim trenucima prošlosti, kada je Kazneno-popravni zavod bio simbol logora, stratišta i nesreće.
Kroz četiri tematske celine, izložba nudi pogled u stradanje Srba tokom Austrougarske, kada su zatvorenici bili žene, deca, ranjeni borci i civili iz Bosne, Srema i Mačve. Zatvor je bio krcat, a ljudi su masovno umirali, dok su mnogi odvedeni u logore. Izložba takođe pokreće pitanje smrtnih kazni i načina na koji su se izvršavale tokom Kraljevine Jugoslavije, sa posebnim fokusom na sramotne metode ubijanja tokom Drugog svetskog rata, kada je Zavod bio pod kontrolom NDH i nemačkog Gestapa.
U izložbenim prostorijama mogu se videti i neki od najpotresnijih eksponata, kao što su mučilišta, bukagije, vešala, pa čak i slike mučenja i odvođenja Srba na gubilište. Posebnu pažnju privlače i originalni zapisi, dnevnik upravnika Milan Kostića iz vremena Austrougarske, koji je beležio svakodnevne događaje u zatvoru.
Ovaj muzej ne samo da čuva istoriju, već je i mesto sećanja na nevine žrtve, među kojima su se našli i mnogi poznati politički zatvorenici, poput Milovana Đilasa, Žarka Zrenjanina i Oskara Daviča. Takođe, izložba ukazuje na ulogu mitrovačkog KPZ-a u filmskoj industriji, jer je bio scenografija za brojne filmove, uključujući i one koji su prikazivali događaje iz Drugog svetskog rata, kao što je film "Stići pre svitanja".
Danas, naselje uz KPZ predstavlja podsvesni spomen na prošlost i tragove koji su ostavljeni kroz vreme. Na tom prostoru, gde se susreću svakodnevni životi i teške istorijske činjenice, stanovnici, posetioci i svi zainteresovani mogu se upoznati sa bogatstvom mitrovačkog nasleđa, ali i sa strašnom stvarnošću koja je obeležila mnoge generacije.
BiznisKurir.rs
"TI KAD SVOM DETETU DAŠ 200 DINARA, ONO MORA DA ZNA..." Evo zašto je skoro MILION I PO LJUDI pomno slušalo srpskog biznismena kako deci treba davati džeparac