"NAŠI PRECI SU NEKADA RADILI PO CEO DAN, DANAS SE EFEKTIVNO RADI OKO 2 SATA I 15 MINUTA!" Đukanović o uticaju tehnologije na radno vreme
U emisiji "Ni pet ni šest" gostovao je ekonomista Vladimir Đukanović, koji je sa voditeljkom otvoreno razgovarao o uticaju tehnologije na radno vreme, produktivnost i društvene promene koje prate tehnološki napredak.
Na samom početku, Đukanović je naglasio da strah od tehnologije koja menja ljude na radnim pozicijama nije nov fenomen, već nešto što prati čovečanstvo već vekovima:
- Kada je stigla parna mašina, ljudi su se plašili da će ostati bez posla, isto kao što su pre toga radnici uništavali mehaničke razboje smatrajući da ih oni čine suvišnima. Tehnofobija je stara priča, ponavlja se sa svakom novom generacijom i svakom novom tehnologijom - objašnjava Đukanović.
Prema njegovim rečima, ono što se zapravo događa jeste da se radnici samo prilagođavaju promenama, prelazeći iz jedne faze proizvodnje u drugu i tako stiču nova znanja i veštine. Kao primer navodi radnike koji su nekada vozili taljige, a kasnije postajali mašinovođe i u novim uslovima uživali veći društveni status:
- Nekada su mašinovođe bile pravi gospodari železnice, ljudi koje je društvo poštovalo. Bili su rodonačelnici novog tehnološkog doba. Tako su i generacije nakon njih učile nove veštine i uzdizale se na društvenoj lestvici. Uvek se nađe nova uloga za čoveka u odnosu na aktuelne tehnološke tokove - ističe Đukanović.
Gost se osvrnuo i na pitanje skraćenja radnog vremena, povezujući ga direktno sa tehnološkim napretkom:
- Naši preci su radili po ceo dan, od svitanja do mraka, bez slobodnih dana i vikenda. Danas je uobičajeno radno vreme osam sati, a u praksi to često bude i manje. Možemo govoriti o tome da sada radimo možda i četvrtinu onoga što se nekada radilo. Kroz istoriju se radno vreme smanjivalo upravo zahvaljujući tehnološkom napretku - od mašina do digitalnih alata. Tehnologija je ta koja nam omogućava da budemo efikasniji, pa samim tim i da manje radimo.
Đukanović je pomenuo i problem produktivnosti u pojedinim sektorima, naročito javnom, ističući da u nekim slučajevima radnici efektivno rade samo nekoliko sati dnevno:
- Prema izveštajima određenih analitičara i finansijskih institucija, u javnom sektoru postoji procena da je efektivni rad oko 2 sata i 15 minuta dnevno, i to u uslovima kada su zaposleni formalno plaćeni za puno radno vreme. Kada kapitalista, ili bilo koji racionalan poslodavac, dođe i sagleda stvarnu produktivnost, sasvim je očekivano da želi racionalizaciju i otpuštanja. To izaziva otpor, ali problem je u neusklađenosti onoga što se plaća i onoga što se stvarno radi.
Ipak, Đukanović ističe da nije poenta u nemilosrdnom otpuštanju, već u prilagođavanju tržišta rada i prihvatanju novih uloga koje savremeno društvo nudi:
- Danas, zahvaljujući tehnologiji, imamo slobodne dane, vikende, pa čak i razgovore o četvorodnevnoj radnoj nedelji. Neke zemlje i regioni već uveliko eksperimentišu sa skraćenim radnim vremenom i ne gube na efikasnosti. Naprotiv, u mnogim slučajevima produktivnost raste, a kvalitet života ljudi se poboljšava.
Uz dozu duhovitosti, gost je zaključio da prilagođavanje nije ništa novo i da će se ovaj trend nastaviti:
- Mi koji smo u nekim godinama možda manje razumemo savremene tehnologije, ali mlađe generacije već su spremne za to. Tehnologija je tu da nam olakša život. Na kraju krajeva, živimo kraće radno vreme nego ikada ranije i to svakako nije slučajnost, već rezultat dugotrajnog tehnološkog razvoja i naše sposobnosti da se menjamo zajedno sa njim.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
OVAJ PROIZVOD BIVŠE JUGE BIO JE SVETSKI HIT! Poredili ga sa ''lamborginijem'', a zbog 1 greške ostali bez miliona!