Na jugu glavnoga grada Seula bi trebao nastati kompleks pogona za proizvodnju čipova koji će biti najveći na svetu. Naravno da tu glavnu reč imaju nacionalne uzdanice, koncern Samsung Elektroniks i SK Hajniks, ali tu će i država pomoći u investiciji koja će do 2047. narasti na 622 biliona korejskih vona, oko 428 milijardi eura. Predviđene su i poreske olakšice kod investicija, ali i potpore u povećanju konkurentnosti na svetskom tržištu. Tu je i pitanje samodostatnosti Južne Koreje u opskrbi čipovima što bi već do 2030. trebalo porasti s 30 na 50 procenata.
Kako najavljuje južnokorejski predsjednik Jun Suk-jeol, taj mega-pogon bi trebao stvoriti ukupno oko 3,5 miliona radnih mesta. Kako bi se dostigao cilj u proizvodnji čipova će biti potrebno i proširiti kapacitete atomskih elektrana da bi ta proizvodnja imala dovoljno električne energije, piše Dojče Vele.
Ne više samo memorijske čipove
Južna Koreja nije nova na tržištu čipova: ona već dominira 60 procenata svetskog tržišta memorijskih čipova, kako DRAM, tako i NAND memorija. Do 2030. bi njihov udeo i u proizvodnji drugih, između ostalih i procesorskih čipova trebao porasti sa sadašnjih 3 na 10 procenata. Tu onda Samsung želi prestići tajvanskog konkurenta TMSC i u proizvodnji “kolača” – vafer, dakle ploča na kojima se posebnim postupkom tiskaju integrisani krugovi čitave skupine čipova. Upravo je taj tajvanski proizvođač glavni isporučitelj takvog poluproizvoda na svetskom tržištu za druge proizvođače.
Planirani pogon u Južnoj Koreji će obuhvatati različite industrijske zone u provinciji Gjeongi ukupne površine 21 hiljade hektara – dakle oko 30 hiljada fudbalskih igrališta. Tu već jesu 19 proizvodnih pogona, a do 2047. će ih doći još 16. Tri pogona i dva istraživačka centra bi trebala početi s radom već do 2027. Prema informacijama južnokorejskog ministarstva industrije, Samsung i SK Hajniks žele već 2030. svakog meseca proizvoditi 7,1 milion takvih “kolača” punih čipova.
- Ako izgradimo našu mega-koncentraciju proizvodnje čipova i prije roka, dospjet ćemo na svjetski vrh po konkurentnosti u proizvodni čipova i mlađim naraštajima omogućiti vrhunska radna mjesta”, smatra ministar industrije Ahn Duk-geun.
"KOLATERALNA ŠTETA" U NADMETANJU DIVOVA
Samsung Elektroniks tu želi uložiti, preračunato, oko 32 milijarde evra, od toga 23 milijarde za šest novih proizvodnih pogona u Jonginu, 33 kilometara južno od Seula. Još prije godinu dana je Samsung najavljivao bitno manji iznos ulaganja, nekih dvadesetak milijardi eura do godine 2042., ali očito je na zahtjev vlade povećao svoje ambicije. Jer tu su i oko 7,7 milijardi evra za tri nove tvornice u Pjeongtaeku, 54 kilometra južno od Seula i tri istraživačka proizvodna pogona u Giheungu. Tu je onda i SK Hajniks koji želi uložiti 7,9 milijardi evra za četiri tvornice na prostoru Jongina.
Glavni konkurenti tu ne štede u potporama: SAD je proglasio ČIPS end Sajens Akt kojim s 52,7 milijardi dolara potpore želi privući što više proizvođača čipova u tu zemlju. Tu se odazvao i Samsung koji u Teksasu gradi tvornicu čipova vrednu 17 milijardi dolara. S druge strane i nakon što je SAD strogo ograničio izvoz čipova najviše tehnologije, Kina takođe podupire što brži razvoj vlastitih fabrika poluvodiča. Tu je onda i Japan koji na glavnom ostrvu Kjušu takođe podstiče gradnju još jednog industrijskog parka za čipove s pogonima Sonija i tajvanskog TSMC-a. A novih čipova najviših sposobnosti će trebati mnogo: tako i šef OpenAI-ja, Sam Altman još traži partnera koji će biti u stanju proizvoditi čipove u razvoju veštačke inteligencije.
Sve manje naklonosti prema proizvodnji u Kini
Južna Koreja je do sad imala koristi što su to bila “mala vrata” kroz koja je i američka tehnologija mogla dospjeti u Kinu: posebnim ukazom su južnokorejski proizvođači izuzeti od američkih sankcija protiv Kine i oni su smeli izvoziti u Kinu opremu i strojeve. Od toga su koristi imali pogoni za NAND-memorijske čipove pre svega za mobilni prenos podataka i Samsunga i SK Hajniksa u kineskom Dalianu. Ali južnokorejski koncerni sve više imaju dvojbi oko proizvodnje u toj državi: i ovog tjedna je SK Hajniks još jednom morao "zagolicati" glasine kako planira prodaju pogona u toj kineskoj metropoli. Zapravo je on postao vlasnik tek nedavno: u decembru 2020. ga je kupio od američkog Intela za devet milijardi dolara.
(Kurir.rs/Poslovni dnevnik/preneo: R.V.)
NE PROPUSTITE
