Nije svaki PDV isti: Od ovoga zavisi da li u državnoj kasi završava 20 odsto cene ili manje
Taj deo zove se porez na dodatu vrednost. PDV je nešto što plaćamo svakodnevno, a mnogi od nas zapravo ne znaju koliko tačno izdvajaju za državu kroz svaku kupovinu.
U Srbiji postoje dve poreske stope koje određuju koliki procenat ide državi. Razumevanje ovih stopa nije samo stvar znatiželje. Za vlasnike biznisa odnosno sve koji se bave prodajom robe ili usluga, poznavanje PDV-a može značiti razliku između uspešnog poslovanja i neprijatnih iznenađenja prilikom poreske kontrole.
Dve stope koje morate znati
Zakon o porezu na dodatu vrednost u Srbiji definiše dve stope. Opšta stopa iznosi 20 odsto i primenjuje se na većinu dobara i usluga. Posebna, niža stopa iznosi 10 odsto i rezervisana je za proizvode i usluge od šireg društvenog značaja.
Zamislite PDV kao dodatak na cenu koji prodavac naplaćuje od kupca, a zatim prosleđuje državi. Kada kupite televizor za 50.000 dinara, od tog iznosa 8.333 dinara predstavlja PDV koji je već uračunat u cenu. Prodavac taj novac ne zadržava za sebe. On ga prenosi Poreskoj upravi.
Zašto je bitno razlikovati ove dve stope? Zato što na nekim proizvodima plaćate duplo manje poreza nego na drugima. A to direktno utiče na vaš džep.
Šta se oporezuje stopom od 20 procenata
Opšta stopa PDV-a od 20 odsto primenjuje se na širok spektar dobara i usluga. Prema članu 4. Zakona o PDV-u, u promet dobara koji se oporezuje ovom stopom spada prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima drugom licu. Jednostavnije rečeno, kada neko proda nešto drugome i primi novac za to, ta transakcija podleže oporezivanju.
Voda i električna energija takođe se smatraju dobrima i oporezuju se po stopi od 20 odsto. Kada vam stigne račun za struju, znate da je gotovo petina tog iznosa zapravo porez.
U promet dobara spadaju različite vrste transakcija. Tu je predaja dobara na osnovu ugovora o prodaji sa odloženim plaćanjem. Tu je lizing, odnosno zakup pokretnih ili nepokretnih stvari. Prenos dobara od vlasnika komisionaru, isporuka po ugovoru gde se plaća provizija, razmena dobara za druga dobra ili usluge.
Što se tiče usluga, stopa od 20 odsto obuhvata prenos autorskih prava, patenata, licenci i zaštitnih znakova. Pružanje bilo kakvih usluga uz naknadu ulazi u ovu kategoriju. Čak i predaja jela i pića za konzumaciju na licu mesta oporezuje se po opštoj stopi.
Proizvodi i usluge sa nižom stopom od 10 procenata
Posebna stopa PDV-a od 10 odsto primenjuje se na proizvode i usluge koje država smatra neophodnim za svakodnevni život građana. Član 23. Zakona o porezu na dodatu vrednost precizno definiše ovaj spisak.
Hleb i drugi pekarski proizvodi, mleko i mlečni proizvodi, brašno, šećer, jestivo ulje od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline oporezuju se nižom stopom. Jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla i med takođe ulaze u ovu kategoriju.
Sveže, rashlađeno i smrznuto voće, povrće, meso uključujući iznutrice, riba i jaja plaćaju samo 10 odsto poreza. Ovo znači da kada kupujete namirnice za pripremu domaćeg ručka, plaćate značajno manje poreza nego kada kupujete gotove proizvode ili luksuznu robu.
Žitarice, suncokret, soja, šećerna repa i uljana repica kao sirovine oporezuju se po posebnoj stopi. Isto važi za đubriva, sredstva za zaštitu bilja, semena za reprodukciju i sadni materijal. Poljoprivrednici na ovaj način imaju olakšan pristup osnovnim sredstvima za rad.
Lekovi, uključujući one za upotrebu u veterini, spadaju u kategoriju sa nižom stopom. Ortotička i protetička sredstva, medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam i materijal za dijalizu takođe nose samo 10 odsto PDV-a. Država na ovaj način čini zdravstvenu zaštitu pristupačnijom.
Udžbenici i nastavna sredstva, dnevne novine, monografske i serijske publikacije oporezuju se po nižoj stopi. Obrazovanje i informisanje prepoznati su kao prioriteti.
Ogrevno drvo, briketi, pelet i slični proizvodi za grejanje nose nižu stopu. Prirodni gas i toplotna energija za potrebe grejanja takođe spadaju u ovu kategoriju. Zimi, kada računi za grejanje rastu, ova razlika postaje vidljiva.
Usluge smeštaja u ugostiteljskim objektima prema Zakonu o turizmu oporezuju se stopom od 10 odsto. Usluge koje se naplaćuju putem ulaznica, prevoz putnika i njihovog prtljaga, upravljanje grobljima i pogrebne usluge takođe koriste nižu stopu.
Nižom stopom se oporezuje i kupovina stana u novogradnji dok je recimo poslovni prostor oporezovan višom stopom. Takođe, na kupovinu stana u starogradnji se plaća porez na prenos apsolutnih prava. To je korisno znati jer može značajno uticati na konačnu cenu nekretnine prilikom kupovine.
Kada ulazite u sistem PDV-a
Ne plaćaju svi privrednici PDV niti ga sve moraju obračunavati. Zakon propisuje jasne uslove za ulazak u sistem poreza na dodatu vrednost.
Oni koji vrše promet dobara ili usluga na teritoriji Republike Srbije, a čiji ukupan promet u prethodnih 12 meseci nije bio veći od 8.000.000 dinara, nemaju obavezu da obračunavaju PDV.
Šta ovo znači u praksi? Ako ste mali privrednik sa godišnjim prometom ispod osam miliona dinara, možete poslovati bez obaveze da na računima iskazujete PDV. Vaše cene mogu biti konkurentnije jer ne morate dodavati 20 odsto na svoju uslugu ili proizvod.
Međutim, postoji i druga strana medalje. Oni koji nisu u sistemu PDV-a ne mogu da koriste pravo na odbitak prethodnog poreza. Kada kupuju robu ili usluge od drugih firmi koje jesu u sistemu PDV-a, taj porez postaje njihov trošak.
Nakon osnivanja privrednog subjekta, obaveza registracije za PDV ne postoji ako se proceni da u narednih 12 meseci neće biti ostvaren veći promet od 8.000.000 dinara. Ali šta ako želite da uđete u sistem svojevoljno? Zakon to dozvoljava. Neki biraju ovu opciju jer im omogućava odbitak prethodnog poreza, što može biti isplativo kada imaju značajne troškove nabavke.
Obaveze obveznika PDV-a
Kada jednom postanete obveznik PDV-a, preuzimate određene obaveze koje morate ispunjavati redovno i precizno.
Obveznici PDV-a dužni su da izdaju račun za svaki promet dobara i usluga. Svi koji su u sistemu moraju izdati odgovarajući račun sa svim obaveznim elementima. Nije dovoljno samo napisati iznos. Račun mora sadržati sve zakonom propisane podatke.
Rok za podnošenje PDV prijave iznosi najkasnije 15 dana od dana isteka poreskog perioda. Poreski period može biti jedan kalendarski mesec ili tromesečje. Mesečni obveznici podnose 12 prijava godišnje, dok tromesečni podnose četiri.
Poreska prijava se obavezno podnosi bez obzira na to da li imate ili nemate obavezu da u tom periodu platite PDV. Čak i ako je vaš promet bio nula, prijava mora biti podneta.
Povraćaj viška poreza
Šta se dešava kada platite više prethodnog poreza nego što dugujete po osnovu poreske obaveze? Ova situacija nije retka, posebno kod onih koji imaju značajne investicije ili nabavke.
Kada je iznos prethodnog poreza veći od iznosa poreske obaveze, imate pravo na povraćaj razlike. Postoje dve opcije za korišćenje tog viška.
Prva opcija je zahtev za povraćaj sredstava. Potrebno je podneti zahtev nadležnom organu, a rok za povraćaj iznosi od 15 do 45 dana, a kraći rok povraćaja sleduje onima koji su izvoznici.
Druga opcija je priznavanje razlike kao poreskog kredita. U tom slučaju, višak se prenosi u naredni poreski period i koristi za umanjenje buduće poreske obaveze. Ovo može biti praktično rešenje za one koji očekuju veći promet u narednom periodu.
Praktična primena u svakodnevnom poslovanju
Razumevanje PDV-a nije akademska vežba. Ovo znanje direktno utiče na cene koje formirate, marže koje ostvarujete i konkurentnost koju imate na tržištu.
Kada formirate cenu proizvoda ili usluge, morate znati da li se na nju primenjuje stopa od 10 ili 20 odsto. Pogrešan obračun može dovesti do gubitaka ili do problema sa Poreskom upravom.
Za one koji tek počinju, prag od osam miliona dinara predstavlja važnu prekretnicu. Planiranje rasta poslovanja treba da uključi i razmatranje trenutka kada ćete preći tu granicu i postati obveznik PDV-a.
Angažovanje stručnjaka za knjigovodstvene usluge može biti mudra investicija. Greške u obračunu PDV-a mogu biti skupe, a propisi se povremeno menjaju. Profesionalac koji prati izmene zakona može vam uštedeti i novac i vreme.
PDV u Srbiji funkcioniše po jasnim pravilima koja su definisana zakonom. Opšta stopa od 20 odsto i posebna stopa od 10 odsto čine osnovu sistema. Poznavanje ovih pravila omogućava vam da donosite informisane odluke, bilo da kupujete namirnice za domaćinstvo ili vodite sopstveni posao.
Biznis Kurir/Forbes