Ako nafta ode na 200 dolara sledi globalni haos: Ekonomista upozorava na teške posledice koje neće zaobići ni Srbiju
Ekonomista Veljko Mijušković izjavio je da je Srbija u odnosu na neke druge evropske zemlje primenila najbolji i najracionalniji set ekonomskih i energetskih mera zbog krize koju je izazvao sukob na Bliskom istoku.
On je istakao da te mere ne remete život građana već čuvaju potrošače i obezebeđuju stabilnost. Mijušković je rekao da su te mere dobro kratkoročno rešenje, zato što ukoliko globalna kriza izazvana ratom na Bliskom istoku potraje, onda bi država morala da primeni restriktivnije mere.
Govoreći o uticaju eventualne totalne blokade Ormuskog moreuza na inflaciju u Srbiji i regionu, Mijušković je rekao da su male ekonomije uvek na udaru svetskih kretanja, pogotovo kada su u pitanju cene energenata.
Kako je naveo, ukoliko dođe do nestašica i ukoliko energenti drastično poskupe, to će se preliti i na sve ostale grane kao što je logistika, transport, proizvodnja, poljoprivreda i maloprodaja.
Napomenuo je da iako postoje mehanizmi za ublažavanje tih efekata, biće negativnih ekonomskih posledica ukoliko sukob na Bliskom istoku potraje.
- Ključno je koliko će ovaj sukob trajati, neko vreme cena nafte od 150 dolara po barelu je izdržljiva, ali 200 dolara po barelu nije. Moreuz nije formalno blokiran, ali je miniran i nalazi se pod pritiskom velikog broja dronova i na taj način je kretanje limitirano. Ostaje da vidimo kolika će biti dužina trajanja, ako ovo relativno brzo završi onda ti negativni efekti neće biti toliko izraženi. Ako potraje onda smo u ozbiljnim problemima svi - poručio je on.
Na pitanje da li je današnji globalni finansijski sistem stabilniji nego 2008. godine ili ranjiviji s obzirom na to da ekonomista Ričard Bukstejber, koji je među prvima upozorio na slom iz 2008, danas tvrdi da bi ono što dolazi moglo da bude i gore i da smo "stvorili demona" u vidu neodrživog AI balona i opasne koncentracije kapitala u rukama deset giganta, Mijušković je rekao da je kriza koje je nastala još u period korone u kontinuitetu, kao i da postoje razni izazovi koji mogu uzdrmati svetsku ekonomiju, od čega je jedna koncentracija kapitala u rukama malog broja kompanija.
- Neki ekonomisti upozoravaju da bi visoki javni dug zemalja mogao da bude ključni okidač za narednu ekonomsku krizu. Različiti su potencijalni okidači, ali ono što je važno jeste da se nalazimo u svetu koji je pun neizvesnosti i u tom smislu to će podrzumevati preispitivanje postojećih ekonomskih paradigmi, napuštanje principa slobodnog tržišta, malo veću samoodrživost nacionalnih ekonomija i diverzifikaciju po pitanju izvora snabdevanja - objasnio je on.
Dodao je da su to jedini načini da se minimizira potencijalno negativni efekat krize koja će uvek u ciklusima u nekom momentu doći na svetskom nivou.
Biznis Kurir/Telegraf