Kriza na Bliskom istoku

NAJAVA VELIKIH NESTAŠICA VEŠTAČKOG ĐUBRIVA! Svet na ivici nove krize, preti SKOK cena hrane - Sve što je predvideo i najavio Predsednik Vučić!

Shutterstock
Blokada Ormuskog moreuza prekinula je snabdevanje đubrivima i podigla cene za više od 30 odsto. Stručnjaci upozoravaju na lančani rast cena hrane, dok Srbija ima stabilne rezerve osnovnih namirnica

Globalna pažnja je usmerena na cenu nafte zbog nemira na Bliskom istoku, dok se istovremeno već razvija još jedna kriza, sa direktnim posledicama po poljoprivredu i cene hrane.

Naime, blokada u Ormuskom moreuzu prekinula je snabdevanje ključnim đubrivima. Veliki deo svetske trgovine ureom i amonijakom prolazi kroz taj prolaz, dok su zemlje Persijskog zaliva među glavnim izvoznicima, sa udelom koji u određenim segmentima dostiže približno polovinu globalnog tržišta.

Proizvodnja ovih đubriva oslanja se na prirodni gas, a njihova distribucija zavisi od morskog transporta kroz Ormuski moreuz.

Zaustavljanje na toj ruti ne znači samo kašnjenja u isporukama. To znači da đubriva ne stižu do poljoprivrednika na vreme, u nedeljama pre setve i tokom same setve. Ako ih tada nema, prinosi se kasnije ne mogu nadoknaditi.

Kada se ovaj transport zaustavi, ne zaustavlja se samo trgovina – zaustavlja se ciklus proizvodnje hrane.

Nema brzog rešenja

Od kraja februara, prolaz kroz Ormuski moreuz je praktično prestao. Velike brodarske kompanije su obustavile tranzit kroz zonu visokog rizika. Proizvođači iz Zaliva pozvali su se na višu silu i obustavili isporuke. Teret namenjen Aziji, Južnoj Americi i Africi ostao je u lukama ili sidrištima u regionu.

Procene su da oko milion tona đubriva ne može biti isporučeno.

Ne postoji brzo rešenje za ovaj sektor. Saudijska Arabija ima kapacitet da preusmeri deo svog izvoza nafte u Crveno more, ali takva infrastruktura ne postoji za ureu i amonijak.

Transport tih proizvoda zavisi od brodova i specifičnih ruta koje sada nisu dostupne. Istovremeno, ne postoje državne rezerve đubriva koje bi mogle da ublaže prekid snabdevanja.

Cene su odmah počele da rastu. Urea u uvoznom čvorištu u Nju Orleansu porasla je sa 516 dolara po metričkoj toni 27. februara na oko 683 dolara 5. marta, što je povećanje od približno 32 procenta za jednu nedelju.

Ormuski moreuz Foto: Printscreen

Sredinom marta, globalne spot cene kretale su se između 680 i 720 dolara po toni, u zavisnosti od regiona. U Egiptu, cena FOB porasla je sa oko 480 na približno 720 dolara u roku od tri nedelje.

Nakon ovih dešavanja, Oksford Ekonomiks je podigao projektovane cene đubriva za drugi kvartal 2026. godine za oko 20 procenata u poređenju sa prethodnom procenom i izjavio da su rizici daljeg rasta izraženiji ako poremećaj potraje.

Šire implikacije

Poremećaj utiče na više od samo azotnih đubriva. Fosfati se oslanjaju na sumpor, a ovaj lanac je posebno ranjiv.

Veći deo svetske pomorske trgovine sumporom dolazi iz Persijskog zaliva. Bez ovog inputa nema sumporne kiseline, a bez nje nema fosfatnih đubriva u industrijskim količinama.

Putovanje od Zaliva do američkih i evropskih luka traje oko četiri nedelje. Tereti koji nisu otpremljeni do kraja marta ne stižu na vreme za setvu. Kada se taj rok propusti, sezona je izgubljena.

Đubrivo ima veliki udeo u troškovima proizvodnje. Kukuruz i pšenica čine oko jednu petinu ukupnih troškova. Kada cena naglo poraste ili đubrivo nije dostupno, proizvođači smanjuju količine ili menjaju plan setve. Ovo se prvo vidi kod useva koji najviše zavise od azota, pre svega kukuruza i pšenice.

Efekat se pojavljuje kasnije, ali je potpuno siguran. Niži prinos znači manju ponudu. Manja ponuda znači veće cene. Taj rast se zatim prenosi na stočnu hranu, a zatim na meso i mlečne proizvode. Kada se taj lanac jednom pokrene, teško ga je prekinuti.

Foto: Marko Karović

Predsednik Vučić sve predvideo!

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić je tokom jučerašnjeg obraćanja rekao da su se bavili i rezervama poljoprivrednih proizvoda, pošto su ogromne nestašice đubriva u svetu.

- Pšenice imamo dovoljno, kukuruz mogu da govorim u tonama, dovoljno 77 hiljada tona, pirinča dovoljno. Ulja imamo. Da ništa ne kupimo ni proizvedemo, što nije moguće, imamo 20 dana za pšenicu samo u našim rezervama, oko 16 dana kukuruz, u silosima za 2 meseca. 45 dana imamo ulja. Šećer koliko hoćete. Pasulj mesec dana. Da ništa ne kupimo i ne proizvedemo imamo dovoljno svega, baš sam zadovoljan - rekao je predsednik, i istakao da imamo i više nego dovoljne rezerve mesa.

Kurir.rs/tomorrowsaffairs