Ministar Mali predstavio privrednicima Nacionalnu strategiju razvoja Srbije do 2035. godine
Program razvoja Srbije do 2030. godine vredan je 17 milijardi evra, dok je plan za period 2030–2035. vredan još 31 milijardu evra. Kako je ministar naglasio na skupu koji je održan u Privrednoj komori Srbije, predviđeno je ukupno 48 milijardi evra novih investicija.
Siniša Mali je naglasio značaj mira i stabilnosti, posebno u trenutnim okolnostima u svetu, i dodao da su nove tehnologije, obrazovanje i razvoj radne snage glavni nosioci budućeg razvoja države.
„Privreda u poslovnim planovima akcenat treba da stavi na povećanje efikasnosti i profitabilnosti. Automatizacija i digitalizacija poslovnih procesa kao i razvoj ljudskih potencijala treba da su vam u fokusu“, poručio je ministar privrednicima.
75 projekata od 220 miliona evra
Prema njegovim rečima, u narednim godinama će biti realizovano oko 75 projekata u oblasti obrazovanja, ukupne vrednosti oko 220 miliona evra, a koji uključuju izgradnju i rekonstrukciju škola i vrtića.
„Poseban značaj ima razvoj dualnog obrazovanja, jer to omogućava mladima da stiču praktična znanja i lakše pronađu posao, a veoma je važna i saradnja sa inostranim univerzitetima“, naglasio je ministar na skupu kome su prisustvovali članovi Upravnog odbora Privredne komore Srbije i predstavnici vodećih kompanija.
Istakao je i da se Srbija ubrzano pozicionira i kao država koja razvija nove tehnologije, posebno u oblasti veštačke inteligencije, robotike i digitalizacije.
Ministar je govorio o razvoju veštačke inteligencije i promenama koje ona donosi, i podsetio da je planirana izgradnja novih data centara u Nišu i Novom Sadu, kao i proširenje postojećih kapaciteta u Beogradu i Kragujevcu.
Povećanje životnog standarda
Govoreći o povećanju životnog standarda, Mali je istakao da je to pitanje uvek prioritet Vlade Srbije.
„Osnovu rasta životnog standarda čine plate, penzije i minimalna zarada. Prema projekcijama, do 2030. godine prosečna plata trebalo bi da dostigne 1.700 evra, penzija 750 evra, a minimalna zarada 760 evra“, rekao je Mali.
Nastaviće se, dodao je Mali, i sa ulaganjima u zdravstvo, koje predstavlja jedan od najvažnijih segmenata razvoja društva, a posebna pažnja biće posvećena podršci porodicama i pronatalnoj politici.
Saobraćajna infrastruktura
Mali je istakao i da su planirana značajna ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, putnu i železničku, kao i unapređenje komunalne infrastrukture.
Ministar se osvrnuo i na aktuelne makroekonomske pokazatelje, navodeći da je udeo javnog duga u BDP 41,5 odsto, dok je prosek evrozone 88,5 odsto. Nezaposlenost je smanjena na 8,7 odsto u 2025. godini, dok je zaposlenost na nivou od 51,2 odsto.
Prema njegovim rečima, očekivanja su da će 2027. godine BDP zemlje preći granicu od sto milijardi evra, a 2030. godine se očekuje da BDP dostigne 133 milijarde evra.
„Cilj nam je moderna, stabilna i ekonomski snažna Srbija u kojoj građani vide svoju budućnost. Strateško planiranje, ulaganje u ljudske resurse i stvaranje uslova za demografsku obnovu zemlje ostaju naši najvažniji prioriteti“, zaključio je Mali.
Čadež: Sistemi od 100.000 ljudi
Predsednik PKS Marko Čadež naveo je da sastanku prisustvuju menadžeri 30 najvećih poslovnih sistema u Srbiji iz 20 različitih sektora koji obuhvataju gotovo celokupnu privredu – od poljoprivrede i energetike, preko IKT i finansija, do turizma i infrastrukture.
„Ovi sistemi okupljaju oko 300 kompanija, zapošljavaju više od 100.000 ljudi, izvoze na 115 tržišta u vrednosti većoj od tri milijarde evra i učestvuju sa oko deset odsto u ukupnom izvozu Srbije“, rekao je Čadež i istakao da je važno da privreda bude direktno uključena u razgovore o prioritetima budućeg ekonomskog razvoja.
Predsednik PKS najavio je nastavak dijaloga države i privrede u narednom periodu, kroz aktivnosti Centra za privredne inicijative i brza rešenja PKS, uključujući i razgovore u regionalnim privrednim komorama.
Tokom diskusije privrednici, direktori kompanija iz svih delova Srbije, pohvalili su novine i svestranost strategije razvoja Srbije i ukazali na značaj ulaganja u sve segmente od infrastrukture i poljoprivrede do obrazovanja, IKT, digitalizacije i primene veštačke inteligencije posebno u sektoru malih i srednjih preduzeća.
Na skupu u PKS je bilo reči i o razvoju tržišta kapitala, fiskalnoj politici, borbi protiv sive ekonomije, kako bi se privreda što uspešnije prilagodila novim tehnološkim i tržišnim izazovima.
Biznis Kurir