InfoBiz

U toku je otvoreni sukob Hrvatske i Mađarske zbog ruske nafte: U sve se umešao čuveni pajtonovac

Shutterstock/motioncenter, David Betteridge Splash News / SplashNews.com / Splash / Profimedia
Hrvatska i Mađarska ušle su u otvoren političko-energetski sukob nakon što je Zagreb odbio zahtev Budimpešte i Bratislave da se ruska nafta transportuje preko hrvatskog sistema JANAF.

Do tenzija je došlo pošto je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio Ukrajinu da iz političkih razloga blokira isporuke naftovodom Družba i zatražio od Zagreba da omogući alternativni pravac snabdevanja ruskom naftom.

Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar to je odbio, poručivši da se stav Hrvatske zasniva na evropskim pravilima i političkoj podršci Ukrajini, uz ironičnu opasku da se „narativi menjaju, ali infrastruktura ne preko noći“, aludirajući na ranije mađarske tvrdnje da JANAF nema kapaciteta. U odgovoru je čak citirao britansku seriju "Yes, Minister".

Sukob je brzo dobio međunarodnu pažnju, a britanski glumac Džon Kliz javno je podržao Hrvatsku kratkom porukom zahvalnosti na mrežama.

Šta je u pozadini

U središtu cele priče nalazi se mađarska naftna kompanija MOL, koja bi transportom preko Hrvatske obezbedila stabilnije snabdevanje i veću zaradu od jeftinije ruske nafte. Analize pokazuju da su koristi od povoljnijih ruskih energenata u Mađarskoj više završavale u bilansima kompanije nego kod potrošača.

Kompanija istovremeno širi regionalni uticaj i vodi razgovore o jačanju pozicije u srpskom energetskom sektoru, uključujući mogućnost da postane većinski vlasnik Naftna industrija Srbije, čime bi dodatno učvrstila kontrolu nad energetskim tokovima na Balkanu.

Širi politički kontekst

Oštrija retorika Budimpešte dolazi uoči izbora 2026. godine, na kojima premijer Viktor Orbán prvi put ima ozbiljnog izazivača. Istovremeno, hrvatska vlada premijera Andrej Plenković pokušava da balansira između političke podrške Ukrajini i sopstvenih energetskih i ekonomskih interesa.

Energetika kao novo geopolitičko frontovsko pitanje

Spor je pokazao koliko je Evropa i dalje zavisna od ruskih energenata i koliko je teško brzo pronaći alternativu. Nafta može stizati tankerima iz drugih regiona, ali uz više cene i složeniju logistiku, što energetsku bezbednost pretvara u političko pitanje prvog reda.

U takvim okolnostima, Hrvatska se našla između ekonomskog interesa da koristi svoju tranzitnu infrastrukturu i političke odluke da ne učestvuje u transportu ruske nafte - odluke koja je izazvala jednu od najoštrijih razmena poruka unutar EU poslednjih meseci.

Biznis Kurir/Jutarnji