Ko je bio svetska sila pre pola veka, a ko je danas? Globalna ekonomska mapa iznedrila nove gigante
Tokom poslednje četiri decenije, globalni ekonomski pejzaž prošao je kroz značajne promene. Dok su neke zemlje zadržale svoju tradicionalnu dominaciju, druge su se iz relativne anonimnosti probile među najveće svetske ekonomije.
Podaci korišćeni za ovu analizu, koja prati kretanje najvećih svetskih ekonomija od 1980. do 2025. godine, preuzeti su iz izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda - World Economic Outlook (oktobar 2025). BDP je prikazan u tekućim američkim dolarima i nije prilagođen inflaciji.
Sjedinjene Američke Države zauzimaju prvo mesto tokom celog posmatranog perioda. Godine 1980, američki BDP iznosio je približno 2,9 biliona dolara, dok je 2025. dostigao više od 30 biliona dolara, značajno ispred svih ostalih ekonomija.
1980. godina - top 15 svetskih ekonomija po BDP-u
Sjedinjene Američke Države - 2.857
Japan - 1.293
Nemačka - 857
Francuska - 695
Ujedinjeno Kraljevstvo - 605
Italija - 480
Kina - 304
Kanada - 276
Meksiko - 242
Argentina - 234
Španija - 231
Holandija - 194
Indija - 186
Saudijska Arabija - 165
Ova dugogodišnja dominacija SAD-a rezultat je kombinacije faktora, uključujući tehnološko liderstvo, razvijena tržišta kapitala, snažnu domaću potražnju i globalnu ulogu američkog dolara.
2025. godina - top 15 svetskih ekonomija po BDP-u
Sjedinjene Američke Države
Kina - 19.399
Nemačka - 5.014
Japan - 4.280
Indija - 4.125
Ujedinjeno Kraljevstvo - 3.959
Francuska - 3.362
Italija - 2.544
Ruska Federacija - 2.541
Kanada - 2.284
Brazil - 2.257
Španija - 1.891
Meksiko - 1.863
Republika Koreja - 1.859
Istorijski uspon Kine
Najdramatičnija promena na rang listi svakako je Kina. Godine 1980, BDP Kine bio je nešto više od 300 milijardi dolara, daleko izvan pet najvećih svetskih ekonomija. Do 2010. Kina je pretekla Japan i postala druga najveća ekonomija sveta, a procene za 2025. pokazuju BDP od gotovo 19,4 biliona dolara. Ovaj impresivan rast podstaknut je brzom industrijalizacijom, rastom izvoza, urbanizacijom i masivnim infrastrukturnim ulaganjima.
Stagnacija Japana i stabilnost Evrope
Japan je tokom 1980-ih i 1990-ih bio druga najveća ekonomija sveta, dostižući vrhunac sredinom 1990-ih. Sporiji ekonomski rast i demografski izazovi doveli su do njegovog pada na četvrto mesto do 2025. godine.
Evropske ekonomije, uključujući Nemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, ostale su stabilne na vrhu globalne liste. Iako njihov rast nije bio tako brz kao u Kini, ove zemlje i dalje imaju značajnu ulogu u međunarodnoj trgovini i finansijama.
Uspon tržišta u razvoju
Pored Kine, nekoliko tržišta u razvoju popelo se na rang listi najvećih ekonomija. Indija je postepeno napredovala i do 2025. godine postala jedna od pet vodećih svetskih ekonomija. Istovremeno, ekonomije poput Indonezije, Turske i Saudijske Arabije dobile su na značaju zahvaljujući rastu i diverzifikaciji.
S druge strane, neke ekonomije koje su bile visoko rangirane 1980. godine - uključujući Italiju i Argentinu - izgubile su deo svoje relativne pozicije u odnosu na brže rastuće konkurente.
Biznis Kurir/Bankar.me