Šta će biti sa NIS-om posle 23. januara i isteka operativne licence: Stanić objašnjava zašto su pregovori najteži sada
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije izjavio je za RTS da je snabdevanje naftnim derivatima stabilno i da postoje razlozi za uverenje da će NIS nastaviti da posluje sa svojom rafinerijom. Kako je naveo, kompanija ADNOK ima znatno veći promet i tržišnu kapitalizaciju u odnosu na mađarski MOL, ali interesovanje Emirata u ovom slučaju i dalje nije sasvim jasno.
Pregovori o otkupu ruskog vlasničkog udela u NIS-u nalaze se u završnoj fazi. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da razgovori sa mađarskom kompanijom MOL nisu jednostavni, ali da očekuje pozitivan ishod u narednim danima.
Iščekuje se i da rafinerija u Pančevu nastavi da radi, posle zastoja koji je traje duže od mesec dana.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Stanić je ponovio da je tržište stabilno kada je reč o snabdevanju derivatima.
- I kao rezultat razboritog korišćenja zaliha, a sa druge strane i povećanog uvoza. Kako smo čuli, 26. odnosno 27. januara će biti prve isporuke naftnih derivata iz refinerije. Svakako će to dodatno uticati na stabilnost - rekao je Stanić.
Dodao je da se ključni rok vezuje za 23. januar, kada se očekuje ili ukidanje operativne licence ili njeno produženje.
- Mi zaista verujemo, ako smo čuli informacije da smo pri kraju pregovora i da će to tokom vikenda ili eventualno koji dan posle biti poslato američkoj administraciji na saglasnost, taj okvir sporazuma, da bi onda ta licenca trebalo da bude nastavljena. Verovatno opet određeni period dok se ne realizuje kupoprodajna transakcija - objasnio je Stanić.
Prema njegovim rečima, produženje licence bi omogućilo dodatni uvoz sirove nafte preko JANAF-a, što bi dovelo do dugoročnije stabilnosti snabdevanja i povratka NIS-a u redovne tokove poslovanja.
Govoreći o periodu nakon 23. januara, Stanić je naglasio da trenutna rešenja nisu dugoročna. Iako se delimično obnavljaju potrošene rezerve, niko ne računa da takav model može potrajati do kraja 2026. godine, ali on ipak predstavlja pozitivan signal.
Prerađivačka industrija i ekonomski efekti
- Sa druge strane, imajući u vidu sve ove najave i nedavnu posetu ministra spoljnih poslova Mađarske, a i priča o tome da smo ipak već pronašli kupca, samo ne možemo da saznamo njegovo ime dok to ne odobri Amerika, onda verujemo da zaista neće biti problema u funkcionisanju NIS-a tokom ove godine, a to je neophodno da bismo imali vraćanje prerađivačke industrije u zonu pozitivnog rasta, jer smo od oktobra, pa zaključno verovatno sa januarom, beležili pad prerađivačke industrije što je doprinosilo i manjoj stopi BDP-a - rekao je Stanić.
Podsetio je da je tokom prethodne godine zabeležen ukupni rast industrije, ali da su pojedini meseci doneli pad od nekoliko procenata.
- Mi sada opet imamo NIS kao goruće pitanje, ali verujemo, takva su bar očekivanja, da će se to srediti i da ćemo u drugoj polovini godine, već posle prvog kvartala, imati pozitivan industrijski rast, što bi svakako uticalo da stopa rasta ove godine ipak bude veća nego što je bila prošle godine - naveo je Stanić.
Moguće promene vlasničke strukture
Boravak mađarskog ministra spoljnih poslova Petra Sijarta u Beogradu dodatno je podgrejao očekivanja da se pregovori približavaju kraju, a u javnosti se pominje i interesovanje arapske kompanije.
Stanić je ukazao da je kompanija iz Emirata finansijski snažnija od MOL-a i da ima veću tržišnu kapitalizaciju.
- Sad se postavlja pitanje ako je mađarska strana zainteresovana za većinski udeo, to je 51 odsto, od 56 odsto koliko ruski vlasnik ima, da li bi kompanija iz Emirata, ADNOK, bila zainteresovanada uzme svega 5 odsto - rekao je Stanić.
Podsetio je na izjavu Sijarta da je takav scenario matematički moguć, ali je otvorio pitanje realnog interesa velike kompanije za manjinski udeo, kao i prostora da Srbija poveća sopstveno vlasništvo.
Tri strane u pregovorima
- Dakle, mi sada imamo tu tri zainteresovane strane, ali ne možemo da znamo koliki je uopšte prostor za Srbiju da se uključi aktivnije u te završne pregovore - rekao je Stanić.
Dodao je da se spekuliše da bi, nakon otkupa ruskog udela, mogli uslediti novi razgovori između MOL-a, ADNOK-a i Vlade Srbije.
Naglasio je da je ključno da NIS nastavi da posluje bez opasnosti od ukidanja licence i rizika od sekundarnih sankcija.
- Jer država može da funkcioniše generalno i kada bi hipotetički, nestao NIS, ali to se naravno neće desiti - rekao je Stanić.
Upozorio je i na ograničeno vreme za donošenje odluka, kako zbog isteka licenci, tako i zbog pritiska pod kojim se kompanija već nalazi.
- U ovom konkretnom slučaju vremena je sve manje, ne samo u smislu 23. januara ili 24. marta, kada istekne ta licenca za pregovore o kupoprodaji. Jednostavno, sama kompanija je već duže vremena pod pritiskom i njena vrednost se gubi i postavlja se pitanje ako bi se, na primer, sada ovi pregovori odložili u nekom pesimističnom scenariju, ukoliko bi propali, što je mala verovatnoća, da li bi neki novi kupac više bio zainteresovan po toj vrednosti da obešteti - rekao je Stanić.
Cena i geopolitika kao ključni izazovi
Govoreći o najtežim tačkama pregovora, Stanić je naveo da se kao glavni problem ističe cena.
- Čuli smo procene različitih eksperata da ruski udeo košta oko milijardu i po evra, sa druge strane, ruski vlasnik Gasprom očekuje bar polovinu svojih ulaganja u NIS-u, to se kreće oko dve, dve i po milijarde evra, sada su to sve spekulacije. Ali sigurno da je, pre svega, najveći problem geopolitika i dalje. Dakle, na koji način se ruski uticaj u NIS-u povlači, a samim tim to vuče i različite druge uticaje, ne samo ekonomske, nego i političke - kaže Stanić.
Kao tehnički izazov naveo je i samu realizaciju finansijske transakcije, uključujući mogućnost da sredstva budu privremeno deponovana na zamrznutom računu do završetka rata u Ukrajini.
ADNOK i evropsko tržište
Stanić je istakao da ADNOK raspolaže značajnim rezervama nafte, ali da je njegovo prisustvo u Evropi ograničeno.
- Eksploatacija je vrlo ograničena, minimalna u Slovačkoj, u Hrvatskoj, i u Mađarskoj, gde MOL ima svoje rafinerije. Dakle, MOL jeste ozbiljna kompanija, odmah da naglasimo, u ovom delu Evrope. Kada govorimo o Emiratima, oni su globalno aktivni, manje u Evropi, u ovom delu, konkretno jer je to relativno malo tržište - rekao je Stanić.
Dodao je da je srpsko tržište značajno za MOL i da je verovatnije da će upravo ta kompanija preuzeti ruski udeo.
- Međutim, imajući u vidu da je tržište Srbije ipak relativno veliko i značajno za MOL, veća je verovatnoća da ipak MOL bude taj koji će na kraju kupiti ruski udeo i ono što je bitno i što smo čuli iz nekoliko izjava i zvaničnika i eksperata, jeste da je rafinerija u Srbiji toliko značajna i samim tim i srpsko tržište, da ne postoji rizik da se ponovi nešto što se desilo u Hrvatskoj sa rafinerijom u Sisku, zatvaranje rafinerije Pančeva - rekao je Stanić.
Zaključio je da argumenti o tome da je rafinerija višak za MOL ne stoje, s obzirom na veću potrošnju na srpskom tržištu u odnosu na hrvatsko.
- U tom pogledu mi zaista verujemo da NIS ostaje da funkcioniše sa svojom rafinerijom, jer u drugom slučaju bi naravno država morala da interveniše, ali pitanje konkretno interesa Emirata u ovom slučaju još uvek je nejasno, osim što se verovatno tu ističe, pre svega dobra, volja da pomogne imajući u vidu taj politički odnos između dva lidera dve zemlje - rekao je Stanić.
Odluka OFAK-a
Na pitanje po kojim kriterijumima OFAK donosi odluke, Stanić je rekao da su oni pre svega političke prirode i da ne postoji jedinstven standard.
- I definitivno da će to zavisiti od, možemo slobodno reći, diskrecione odluke američke administracije, ali imajući u vidu da je stiglo to produženje, privremena licenca za operativnost, mi zaista verujemo da ipak, osim ako se ne desi baš neki politički incident koji se možda neće videti javno, da je to možda jedini razlog koji sada može uticati na neodobravanje licence, dok su svi drugi razlozi da to se ipak desi i da bude odobrena - tu - zaključio je Stanić.
Biznis Kurir/RTS