InfoBiz

Kada stane Rafinerija, staje i Petrohemija, trpi cela privreda: Čadež otkrio koji sektor uprkos izazovima beleži rast

Petar Aleksić, Boba Nikolić
Predsednik PKS Marko Čadež govorio o problemima za privredu zbog NIS, ali i o pozitivnim trendovima

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je danas da su aktuelni izazovi oko Naftne industrije Srbije (NIS) posledica globalnih geopolitičkih potresa za koje se Vlada Srbije pravovremeno pripremila obezbedivši dovoljne rezerve naftnih derivata, kao i da uprkos tome, domaća privreda beleži rast izvoza, unapređuje se regionalna privredna saradnja, privlače veliki tehnološki događaji i gradi ekonomija zasnovanu na znanju.

Čadež je na RTS-u rekao da se situacija oko NIS-a prati iz sata u sat i da nije reč o novoj temi već da i Vlada i PКS rade na tome od početka februara ove godine, te da država ne bi imala rezerve naftnih derivata da se nije na vreme pripremila.

- Za privredu je važno da se obezbedi dostupnost naftnih derivata što je država i te kako dobro uradila. Naravno da NIS sa svim svojim dobavljačima utiče na srpsku ekonomiju i da dobavljači u lancu mogu da osete problem. Кada staje Rafinerija staje i Petrohemija, dakle, niz proizvoda koje dobijamo za, na primer, industriju plastike - rekao je Čadež.

To, sa druge strane, kako je dodao, iziskuje kod kompanija koje proizvode plastiku neke promene u njihovim proizvodnim procesima.

- Zato je važno da temu oko vlasništva NIS-a rešimo što pre i vratimo se u normalne tokove. To nije ni malo lako, vidimo da Vlada zaista fer reaguje kada su u pitanju finansijski problemi. Vlada pokušava da izađe u susret, da dobavljači koji rade za NIS budu izmireni i rade normalno - rekao je on.

Foto: Shutterstock, STR / AFP / Profimedia

Ukazao je da u globalnim okolnostima nije lako održati konkurentnost privrede i rast i da je evropska privreda u stagnaciji, ali da Srbija i dalje beleži rast izvoza na evropska tržišta, u Nemačku, region.

- Pokazatelji nisu loši, usporavanje je u dolasku stranih direktnih investicija, ali i tu polako stvari počinju da budu dinamičnije. Čini mi se i da Evropa i evropske kompanije polako pronalaze i prelaze na nove dobavljačke lance i nalaze nove dobavljače i rešenja za svoju industriju i to je nama važno, jer smo vezani za njih - naveo je Čadež.

Istakao je da su IKT usluge u proteklih 10 godina i dalje najveći domaći izvozni proizvod.

Govoreći o saradnji u regionu, Čadež je podsetio da je juče u Severenoj Makedoniji organizovan najveći poslovni forum dve države, gde je bilo više od 400 kompanija.

- Vidimo da se naše kompanije vraćaju i regionalnom tržištu i tu prave poslove - rekao je Čadež i naveo primere dobre saradnje srpskih i makedonskih kompanija ukazujući da je i na sajmu vina koji je nedavno održan u Beogradu bilo više od 100 izlagača iz Severne Makedonije.

Govoreći o otvaranju Кlastera 3 u pregovorima sa EU, Čadež je ocenio da je važno za srpsku privredu i celi Zapadni Balkan da se sa EU postigne dogovor o tome kako da se brže i funkcionalnije domaće ekonomije uključe u evropsku ekonomsku strukturu.

On je istakao da će od 2027. godine u Beogradu da se održava jedan od najvećih tehnoloških sajmova na svetu "Džajteks", kao potvrdu da je Srbija i dalje ekonomski privlačna i atraktivna u globalnim okvirima za strane kompanije i prepoznata kao tehnološki centar.

Biznis Kurir