InfoBiz

Žena našla svoju štednju knjižicu iz mladosti i ponela je u banku: Očekivala "sitne pare", a vratila se kući punih džepova

Shutterstock Penzionerka, novac
Svakog meseca je izdvajala mali deo džeparca i uplaćivala ih na račun, a godinama kasnije ispostavilo se da je zaradila.

Kerol Alison, 76-godišnjakinja iz Škotske, ostala je prijatno zatečena kada je tokom čišćenja kuće naišla na staru štednu knjižicu iz detinjstva. Radilo se o računu na koji je kao devojčica uplaćivala svoj skromni džeparac, ukupno 2,5 funte. Ipak, nije ni slutila da će taj mali iznos, zahvaljujući decenijama obračunate kamate, danas vredeti čak 250 funti.

Kerolino detinjstvo proteklo je u Manili na Filipinima, ali je često provodila vreme kod bake u Edinburgu. Upravo ju je baka, kada je Kerol imala samo šest godina, odvela u banku da otvori svoj prvi račun i naučila je principima štednje.

Tada je svakog meseca izdvajala šilinge od džeparca i uplaćivala ih na račun. U to doba britanska valuta bila je podeljena na funte, šilinge i penije, jedna funta imala je vrednost 20 šilinga, a jedan šiling 12 penija.

Zaboravljeni račun koji je kasnije iznenadio

Prošle su decenije, a Kerol je potpuno zaboravila na svoju štednu knjižicu. Pre smrti, njena baka ju je pronašla i vratila joj, ali je knjiga opet završila među stvarima i ostala zaboravljena, sve dok je Kerol nedavno nije ponovo otkrila dok je sređivala kuću.

Vođena čisto znatiželjom, ponela ju je u banku bez ikakvih očekivanja. Međutim, usledio je šok.

- Bila sam oduševljena i potajno zahvalna baki kada su mi rekli da na računu imam 250 funti. Pitala sam ih da li je to stvarno? Rekli su mi da je kamata rasla sve ove godine - ispričala je Kerol.

Ovo iskustvo navelo ju je da posavetuje druge da provere stare štedne knjižice i neaktivne račune koji možda negde stoje. U Ujedinjenom Kraljevstvu banke, nakon 15 godina neaktivnosti, prenose sredstva na tzv. Fond za povraćaj sredstava (RFL), ali vlasnici i dalje mogu da podignu svoj novac.

Do sada je u fond prikupljeno preko 1,4 milijarde funti, dok su građani povukli tek mali deo, manje od deset odsto ukupne sume. Fond postoji od 2011. godine i u njemu učestvuje više od 30 banaka i građevinskih štedionica širom zemlje. Nepotraživana sredstva koriste se za humanitarne projekte.

- Pažljivo upravljamo sredstvima koja izdvajamo za dobrotvorne svrhe, ali istovremeno obezbeđujemo dovoljno novca za isplatu potraživanja. Važno je da ljudi znaju da njihov novac nije izgubljen i da ga mogu zatražiti kad god požele - poručio je izvršni direktor fonda, Adrijan Smit.

Biznis Kurir/BizPortal