Mađarska se vratila u igru, MOL baš želi da uđe u NIS: Ovo je mogući ishod pregovora, Srbija ima i nove opcije
Pregovori o eventualnoj kupovini ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane mađarskog MOL-a ušli su u fokus javnosti, nakon što je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljaš, potvrdio da se razgovori vode i da je u toku “rano ispitivanje mogućnosti” transakcije.
Guljaš je poručio da je u interesu i Srbije i NIS-a da se rusko vlasništvo okonča, a kao realna opcija pojavila se veća uloga MOL-a. Paralelno sa tim, ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto poručio je u Beogradu da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte ka Srbiji i poručio da će Mađarska “iskoristiti sva raspoloživa sredstva da pomogne srpskom partneru u snabdevanju”.
Ovakve izjave pokrenule su dodatna pitanja šta bi kupovina dela NIS-a od strane Mađarske značila za Srbiju dok se čeka presudna odluka OFAC-a, i da li bi MOL-ov ulazak bio rešenje koje bi sprečilo energetski potres, gašenje rafinerije, gubitke u budžetu i prekide u lancima snabdevanja.
Zašto se MOL vratio u igru?
Prema rečima Ljubinka Savića, sekretara Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije (PKS), činjenica da je šef kabineta mađarskog premijera zvanično potvrdio pregovore između MOL-a i NIS-a nije iznenađenje, ali je veoma značajna prekretnica. Savić za Biznis Kurir otvoreno kaže da bi ulazak MOL-a mogao da bude dobra poslovna i strateška kombinacija za Srbiju.
- Što se tiče Mađara, to je dobra odluka. Poznaju ovaj teren, poznaju ovu priču, poznaju ceo Panonski basen gde rade eksploataciju, gde mi radimo eksploataciju, istraživanje. To je jedna od lepih mogućnosti za saradnju.
Naglašava i važnu činjenicu, MOL već ima specijalni, dugoročni izuzetak od američkih sankcija.
- Oni su dobili od Amerike neograničen broj godina izuzeća. Verujem da je to dobra kombinacija.
Savić dodatno objašnjava da bi ulazak MOL-a praktično otvorio vrata dubljoj regionalnoj integraciji u istraživanju i eksploataciji.
- Nama je bitna i proizvodnja sirove nafte, istraživanje sirove nafte, što oni rade u Panonskom basenu, radimo i mi - rekao je on, podsećajući i na strateški projekat izgradnje nafotovoda koji bi spojio Mađarsku i Srbiju.
Oba fronta, Moskva i Vašington, prema Mađarskoj drže otvoren kanal. Upravo zato, prema njegovim rečima, MOL je jedan od retkih aktera koji bi mogao biti prihvatljiv za sve strane uključene u proces.
Prof. dr Aleksandra Tomić, narodni poslanik Skupštine Srbije i član predsedništva SNS-a, za Biznis Kurir objašnjava zašto se to dogodilo upravo sada. Kaže da Mađarska ima jedinstvenu poziciju koja je izdvojila iz cele EU.
- Mađarska je zemlja koju i Rusija i SAD vide kao važno energetsko čvorište u EU, članica je EU i NATO-a. Ima jaku državnu naftnu kompaniju MOL. Uspela je da se izbori za dozvolu od SAD o izuzeću carina na korišćenje gasa i ruskih energenata, kao i dozvolu za nastavak izgradnje nuklearke u saradnji sa Ruskom Federacijom. Obavezala se da će uvesti i američki LNG gas.
Koliko brzo rafinerija može da se vrati u pun rad?
Dok javnost ponavlja pitanje šta znači "topla cirkulacija" i "tihi hod", i Savić i Tomić to objašnjavaju kroz tehničku i političku dimenziju.
Savić kaže da sudbina Rafinerije Pančevo potpuno zavisi od američke odluke, ali i da povratak u punu funkciju može biti znatno brži nego što se pretpostavlja.
- Ona je spremna. Kada bi se to večeras odobrilo, ona bi nastavila normalno da radi. Ako bi JANAF dobio licencu da može da transportuje, nema problema, odmah bi mogli u punom kapacitetu da rade.
Savić objašnjava da se rafinerija i sada drži u "toplom" režimu, dovoljno aktivnom da omogućava brzi povratak na puni kapacitet.
- To još nije stalo, drži se na tom nekom temper režimu. To može da bude i noćas ako krene nafta, naravno.
Aleksandra Tomić precizira šta bi se desilo u prvim danima nakon eventualne američke odluke:
- Ako OFAC usvoji zahtev predsednika Vučića za dobijanje operativne licence, sa svim garancijama na 50 dana, rafinerija u Pančevu bi u što kraćem roku počela da radi ukoliko bi dobili sirovu naftu.
Drugim rečima, stručnjaci smatraju da tehničkih prepreka nema. Rafinerija se sada nalazi u tzv. "toploj cirkulaciji", stanju u kom instalacije ne rade punim kapacitetom, ali se održavaju tako da mogu brzo da pređu na pun rad čim se obezbedi pravni okvir i izvor nafte.
Zašto je Rusija dobila rok 50 dana?
Savić potvrđuje da u ovom trenutku nije poznato zašto je rok postavljen na 50 dana, ali jasno kaže da to nije odluka Srbije.
- Amerika je dala taj rok. Mi nemamo sve informacije, to su neke relacije između njih na njihovom nivou koji se vodi i pregovara.
Objašnjava da tih 50 dana verovatno predstavlja mogućnost da sve strane zadrže određeni nivo "statusa quo", dok pregovori traju.
Aleksandra Tomić objašnjava da je rok definisan tako da obuhvati i finansijsku godinu, i vreme potrebno za usaglašavanje međunarodnih sporazuma.
- Rok od 50 dana je dat da bi se zainteresovane strane dogovorile, uradile medjunarodne sporazume a i završila fiskalna godina sa 31.12.
Ona takođe poručuje da Srbija neće ulaziti u scenario koji bi ličio na oduzimanje imovine, već isključivo u tržišne procese:
- Ako se ne dogovore, mi smo spremni za sve scenarije osim "otimanja" tj. nacionalizacije, već davanja najbolje ponude za otkup dela vlasništva. Ne treba zaboraviti da je ruska strana poslala pismo OFAC-u da želi da izađe iz vlasničke strukture NIS-a.
Šta ako se pregovori ne uspeju?
Na pitanje koje bi bile alternative uvoza nafte i derivata ukoliko se sankcije ne ublaže i transport ka NIS-u ne bude odobren, Savić pravi jasnu razliku između sirove nafte i gotovih derivata.
- To je pitanje mogućnosti, ko će to da uvozi, da li Srbija, da li država ili NIS. Ne znam ko bi to mogao da realizuje uvoz sirove nafte.
Ali zato, kada je reč o derivatima, situacija je mnogo stabilnija:
- Uvoz derivata nije nikakav problem. To se realizuje i tu smo mirni.
Savić objašnjava da postoji mogućnost usporavanja snabdevanja, ne zbog sankcija, nego zbog logističkih kapaciteta.
- Možda malo usporeno, jer je ovo pitanje broja transportnih sredstava, raspoloživih.
Ističe da Mađarska i sve kompanije koje već posluju u Srbiji održavaju stabilne transportne linije.
U slučaju da se mađarska ponuda ne realizuje, Aleksandra Tomić daje pregled alternativnih kanala snabdevanja naftom koje Srbija ima na raspolaganju. Ona naglašava da tržište neće ostati bez goriva, jer postoje pripremljene rute i unapred dogovoreni kapaciteti.
- Alternative uvoza nafte i derivata idu sa svih zainteresovanih strana sa ciljem očuvanja cena na tržištu. Zato će mađarski MOL uvećati izvoz za 2,5 puta više nego što je do sada. Danas Orban a juče Sijarto su naglasili da Mađarska neće ostaviti Srbiju bez nafte. Kantića i flašica sa gorivom neće biti.
Biznis Kurir