InfoBiz

Važne vesti za vozače: Poznato šta će biti sa dizelašima - Zabrana ostaje na snazi, ali...

Zorana Jevtić Poskupelo gorivo u Srbiji
Kako prenosi nemački Bild, u opticaju je kompromisno rešenje za vozače dizelaša i benzinskih motora.

Godina 2035. dugo se smatrala prekretnicom za evropsku automobilsku industriju, datumom od kog bi na tržištu smele da se pojavljuju samo nove automobile sa nultom emisijom CO₂, što bi praktično značilo kraj za klasične benzinske i dizel motore. Ipak, izgleda da će se taj plan delimično ublažiti.

Pažnja svih evropskih proizvođača sada je usmerena ka Briselu, gde će Evropska komisija 10. decembra predstaviti novi, sveobuhvatni predlog regulacije emisija CO₂. Ključno pitanje glasi: da li će EU popustiti i odustati od potpune zabrane motora sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine?

Kako prenosi nemački Bild, u opticaju je kompromisno rešenje. Prema tom scenariju, privatnim kupcima bi i nakon 2035. bilo dozvoljeno da kupuju nove benzince i dizelaše, dok bi kompanije morale mnogo brže da pređu na električna vozila i zadovolje strogo propisane kvote.

Foto: Scharfsinn / Alamy / Profimedia

Podaci koje navodi Handelsblatt ukazuju na to da Evropska komisija, koju predvodi Ursula fon der Lajen, zaista priprema takav model. Predlog predviđa da poslovne flote dostignu sledeći udeo električnih vozila u novim registracijama:

do 2027. godine – najmanje 50% novih vozila mora biti električno

do 2030. godine – čak 90%

U pojedinim pregovorima spominjala se i potpuna, 100% elektrifikacija.

Ove brojke su posebno značajne jer službena i flotna vozila trenutno predstavljaju oko 60% svih novih registracija u EU. U 2024. godini, u tom segmentu električnih je bilo svega 12,4%, što znači da bi za samo šest godina njihov udeo morao da poraste više od sedam puta.

Foto: Zorana Jevtić

Istovremeno traje rasprava o tome da li plug-in hibridi i vozila sa range-extender sistemima (malim benzinskim motorom koji služi samo za dopunu baterije tokom vožnje) mogu biti klasifikovani kao vozila sa nultom emisijom. Takva odluka bi mnogim državama i kompanijama znatno olakšala tranziciju.

Još jedna mogućnost jeste da pojedine države same primenjuju pravila za službena vozila kroz svoje poreske mehanizme. U Nemačkoj, na primer, električni automobili već godinama imaju veoma povoljne poreske uslove: umesto standardnog oporezivanja od 1% vrednosti automobila, za električne službene automobile stopa iznosi samo 0,25% ili 0,5%. To jasno ukazuje na nameru da se tržište ubrza ka „zelenoj“ mobilnosti.

EU sada pokušava da pronađe ravnotežu između klimatskih ambicija, tržišnih realnosti i nezadovoljstva auto-industrije. Jedno je izvesno – odluka koja će biti doneta u decembru uticaće na skoro svakog vozača u Evropi.

Biznis Kurir/BizPortal