ZNATE LI ŠTA JE ŠRINKFLACIJA? Trik na kome zarađuju proizvođači i trgovci, a na koji kupci nemaju pravo žalbe
Šrinkflacija je ekonomski pojam koji opisuje situaciju u kojoj se smanjuje veličina ili količina proizvoda dok cena ostaje ista ili čak raste
Sećate li se kada ste poslednji put kupili čokoladu koja je imala punih 100 grama ili pak napolitanke u standardnom pakovanju od jednog kilograma? Verovatno vam je teško da se setite. Današnje čokolade sve češće imaju 80 grama, a ponegde čak samo 75 grama. Isto se dešava i sa popularnim keksima – nekada su se prodavali u pakovanjima od kilograma, dok sada često dolaze sa 140 grama manje. U mnogim slučajevima ambalaža je ostala slična, ali je količina proizvoda unutar nje znatno smanjena.
U oba slučaja reč je o šrinkflaciji, ekonomskom pojmu koji opisuje situaciju u kojoj dolazi do smanjenja veličine ili količine proizvoda ili usluga, dok cena ostaje ista ili čak raste. Šrinkflacija u pravilu označava „smanjenje veličine pakovanja“, ali ne nužno i smanjenje cene, što znači da potrošači za isti novac dobijaju manje proizvoda nego ranije.
Ovaj fenomen se prvi put proširio 2008. godine, tokom prethodne ekonomske krize kada su preduzeća bila suočena sa rastom troškova proizvodnje. Da ne bi izgubili kupce zbog viših cena, počeli su da smanjuju količinu proizvoda u pakovanjima.
Smanjen kvalitet
Iako je šrinkflacija najvidljivija u veličini proizvoda, postoje i drugi primeri koji na prvi pogled mogu proći neprimećeno, ali zapravo smanjuju vrednost koju potrošači dobijaju za svoj novac. U sektoru usluga, šrinkflacija se može manifestovati smanjenjem količine usluga koje su uključene u paket, dok cena ostaje ista.
Primer su fitnes centri širom Hrvatske koji su počeli da naplaćuju dva evra za peškire svojim korisnicima, a koji su ranije bili uključeni u cenu članarine. „Neka plaća onaj ko je lud, ja neću. Nosim svoj od kuće, bez obzira koliko to nepraktično bilo“, rekla nam je jedna ljuta korisnica fitnes centra.
Neki hoteli koji su ranije gostima davali besplatan popodnevni čaj, sada su ga izbacili iz ponude i nude samo noćenje sa doručkom ili ponekad čak i bez toga. Ponekad se šrinkflacija ne odnosi samo na količinu, već i na kvalitet proizvoda, koji može biti snižen, ali po istoj ceni.
Nepravedna trgovačka praksa
Dok u Hrvatskoj Vlada još nije reagovala na problem šrinkflacije, brojne druge zemlje se bore sa ovim problemom. Francuski trgovački lanci od prošle godine moraju informisati kupce o proizvodima čije je pakovanje smanjeno, a cena ostala ista. Isto važi i za Južnu Koreju, gde je njihova Komisija za poštenu trgovinu (FTC) konstatovala da je takva praksa nepravedna i zapretila kompanijama kaznama.
Francuski trgovci i proizvođači odlučili su da preduzmu mere kako bi ublažili negativne efekte ove prakse. Trgovci moraju jasno iskazati količinu proizvoda po ceni, kako bi kupci mogli lakše da uporede cene i primete kada dolazi do smanjenja pakovanja, a da cena ostaje ista. Takođe, francuske vlasti i potrošačke organizacije redovno sprovode inspekcije kako bi se osiguralo da trgovci ne koriste nepoštene prakse smanjenja pakovanja bez adekvatnog obaveštavanja potrošača.
Korejski zakonodavci su, kao odgovor na šrinkflaciju, uveli zakone koji zahtevaju jasno označavanje stvarne količine proizvoda na pakovanjima. Takođe se uvode dodatne mere kako bi se obezbedila transparentnost i sprečilo da kompanije sakrivaju smanjenje količine proizvoda iza nejasnih oznaka. Pored toga, Vlada i potrošačke organizacije preduzimaju korake kako bi podigli svest o šrinkflaciji, organizujući kampanje i edukativne programe za javnost.
Različite veličine pakovanja
Veliki trgovački lanci i proizvođači u Južnoj Koreji počeli su da nude više opcija sa različitim veličinama pakovanja, čime omogućavaju potrošačima da izaberu količinu koja im najviše odgovara, čime se smanjuje nezadovoljstvo zbog smanjenja pakovanja kod standardnih proizvoda.
Italija se takođe počela boriti protiv šrinkflacije. Vlada Đorđe Meloni, uprkos jednoj od najnižih stopa inflacije u Evropskoj uniji, uvela je novu meru u zakon o tržištu i tržišnom takmičenju, koji je parlament usvojio 12. decembra 2024. godine.
Prema novim propisima, od 1. aprila ove godine proizvođači koji na tržište stavljaju robu široke potrošnje sa smanjenom količinom, ali u nepromenjenom pakovanju, obavezni su da o tome jasno obaveste potrošače posebnom nalepnicom na pakovanju. Ova mera ima za cilj da poveća transparentnost i zaštiti potrošače od skrivenih poskupljenja.
Kurir Biznis/Dnevno.hr