TRŽIŠTE RADA U PROBLEMU, VIŠE JE FAKTORA U IGRI! Potražnja za radnicima raste, a ovaj posao niko neće da radi
Poteškoća nije samo u smanjenju broja radnika već i u neskladu između ponude i potražnje jer se mladi sve više okreću digitalnim i visokotehnološkim profesijama, dok interesovanje za tradicionalne zanate i proizvodne poslove opada, što otežava popunjavanje ključnih radnih mesta
Srbija se suočava sa jednim od najbržih padova stanovništva u svetu, zauzimajući 13. mesto prema podacima Svetske banke, izjavio je stalni predstavnik UNDP-a Jakup Beriš na Kopaonik biznis forumu. Uz demografski pad, tržište rada u Srbiji beleži rastuću potražnju za radnicima, koja bi do 2026. godine mogla dostići 144.000, dok su najtraženiji sektori proizvodnja, IT, veleprodaja i maloprodaja.
Beriš je naglasio da problem nije samo u smanjenju broja radnika već i u neskladu između ponude i potražnje. Mladi se sve više okreću digitalnim i visokotehnološkim profesijama, dok interesovanje za tradicionalne zanate i proizvodne poslove opada, što otežava popunjavanje ključnih radnih mesta.
"Tržište rada se menja brže nego ikada. Videli smo ogroman rast potražnje za IT programerima, ali je razvoj veštačke inteligencije u kratkom roku promenio tu sliku“, rekao je Beriš.
Dodao je da Srbija mora da pređe sa statičnih analiza tržišta rada na dinamične procene u realnom vremenu. UNDP, u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje (NSZ), razvija napredni sistem analize koji će omogućiti preciznije praćenje potreba za veštinama i promena na tržištu rada, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.
Demografski trendovi dodatno komplikuju situaciju – poslednjih 30 godina, čak 40 odsto srpskih opština izgubilo je trećinu stanovništva. Beriš upozorava da migracija, pad nataliteta i starenje stanovništva dodatno pogoršavaju stanje na tržištu rada, a posebno pogađaju mlade.
Direktor NSZ-a Milan Bosnić istakao je da Srbija ima jednu od najviših stopa radne neaktivnosti u Evropi. Prema njegovim rečima, postoji značajan broj mladih koji nisu uključeni u radni proces, ali i starijih od 50 godina koji zbog različitih razloga ostaju van tržišta rada.
"Imamo ljude čije su karijere prekinute zbog migracija i tranzicije, koji su izgubili korak sa promenama i sada teško pronalaze način da se ponovo uključe“, rekao je Bosnić, naglašavajući da je ključni problem motivacija i da je neophodan sistemski pristup za rešavanje ovog izazova.
NSZ trenutno razvija model zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji će predviđati potrebe tržišta rada u skladu sa globalnim trendovima.
Programski direktor organizacije "Tačka povratka“ Uroš Živković osvrnuo se na pitanje povratka srpske dijaspore, ističući da ni promene u Srbiji ni uslovi u inostranstvu nisu presudan faktor za donošenje odluke o povratku.
"Odlazak nije bekstvo, a povratak nije konačna odluka. Potrebno je ukloniti administrativne prepreke i kreirati društvene politike koje će stvoriti uslove za dugoročno zadržavanje i integraciju povratnika“, zaključio je Živković.
Kurir Biznis/Bizlife.rs