Životni standard

Evo koliko građana Srbije može da pokrije neplanirani trošak od 1.000 evra: Istraživanje otkrilo koji procenat ljudi može da priušti odmor i automobil

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Marina Lopicic
  • U Srbiji 30,6 odsto građana može da pokrije nepredviđene troškove od 1.000 evra bez pozajmice, a 59,2 odsto može svakog drugog dana da obezbedi obrok sa mesom, ribom ili zamenom
  • Životni troškovi i inflacija brinu 76,3 odsto ispitanika, organizovani kriminal 72,6 odsto, a nezaposlenost 68,7 odsto

U Srbiji 30,6 odsto građana može da pokrije nepredviđene troškove od 1.000 evra bez pozajmice, dok 59,2 odsto može svakog drugog dana da obezbedi obrok sa mesom, ribom ili njihovom zamenom, pokazalo je predstavljeno istraživanje Saveta za regionalnu saradnju.

Svoj dom zimi može da zagreje, a leti da rashladi na odgovarajućem nivou 63,2 odsto građana, stari nameštaj može da zameni 42,5 odsto, automobil za ličnu upotrebu može da priušti 56 odsto, a jednonedeljni odmor van kuće svake godine 47,3 odsto građana. Životni troškovi i inflacija izazivaju najveću zabrinutost kod 76,3 odsto građana, nezaposlenost kod 68,7 odsto, a organizovani kriminal kod 72,6 odsto.

Istraživanje o percepciji bezbednosti sprovedeno je od 1. do 17. septembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, na uzorku od 6.003 ispitanika, pri čemu je u svakoj od tih sredina anketirano najmanje 1.000 ljudi.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na panel-diskusiji u okviru Beogradske bezbednosne konferencije, koju je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku, a dostupni su na ovoj internet adresi.

Foto: Shutterstock

Kako se građani štite od bezbednosnih rizika?

U Srbiji 63,3 odsto ispitanika izbegava da sa sobom nosi veću količinu novca, 43,8 odsto ne izlazi noću, 3,4 odsto nosi nož, pištolj ili drugo oružje, dok je video-nadzor ili alarm ugradilo 24,8 odsto ispitanika.

Koliko građana razmišlja o odlasku u inostranstvo?

Na Zapadnom Balkanu 65 odsto ispitanika ne želi da ode na rad u inostranstvo, dok je 25 odsto izrazilo određenu nameru da se iseli. Neodređen plan ima 18 odsto ispitanika, konkretan plan šest odsto, a pet odsto preduzelo je određene korake u tom pravcu.

Među mladima uzrasta od 18 do 24 godine, 58 odsto razmatra mogućnost iseljenja, ali namera ne znači nužno da će do iseljenja i doći, pokazuje istraživanje.

Evropska unija najpoželjnija destinacija

Evropska unija ubedljivo prednjači kao najpoželjnije odredište za iseljenje, sa udelom od 35 odsto u Crnoj Gori do 60,3 odsto na Kosovu. U centralnoj Srbiji taj procenat iznosi 41,1 odsto, dok su Sjedinjene Američke Države druga najpoželjnija destinacija koju su ispitanici naveli.

(Kurir.rs/Fonet)