Novčanik

Računi za grejanje mogu da budu manji i do 70 odsto: Evo šta treba da uradite pre zime

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock Da li je bolje grejati stan ceo dan ili samo po potrebi?
  • Dobrom termoizolacijom i zamenom stolarije računi za grejanje u starim kućama i zgradama mogu da padnu i do 70 odsto, a najviše gube objekti građeni 50-ih i 60-ih godina
  • Građanima su dostupne subvencije za izolaciju fasade i krova, solarne panele, toplotne pumpe i zamenu stolarije, dok se za zgrade sprovodi ESCO model otplate kroz račune za grejanje
  • Za fasade se preporučuje kamena vuna, za kose krovove staklena vuna, a za kvalitetnu izolaciju potrebna je debljina od najmanje 10 do 12 centimetara

Pred nastupajuću zimsku sezonu, troškovi grejanja i električne energije predstavljaju jedno od najvećih opterećenja za kućni budžet građana Srbije. 

Međutim, primenom adekvatne termoizolacije i zameni stolarije, mesečni računi za energiju u starim kućama i zgradama mogu se saseći za trećinu, pa sve do neverovatnih 70 procenata.

O tome kako pravilno izolovati objekat, koje materijale izabrati i kako se prijaviti za državne subvencije i projekte energetske sanacije govori Dušan Korunovski, inženjer arhitekture i sekretar Udruženja mineralnih vuna Srbije.

Zgrade iz pedesetih "rasipaju" energiju

Najveći potrošači toplotne energije u Srbiji jesu višeporodične stambene zgrade i kuće građene sredinom prošlog veka.

- U objektima koji su građeni 50-ih i 60-ih godina energija je bila jeftina, a gradilo se ubrzano kako bi se smestilo stanovništvo koje se doseljavalo u gradove. Kvalitet gradnje tih objekata je izuzetno loš, fasade se kruni, a izolacija praktično ne postoji. U takvim zgradama dobrom izolacijom fasade, krova i zamenom stolarije moguće je u proseku uštedeti čak polovinu potrošene energije, dok kod najlošijih objekata uštede idu i do 70 odsto - objašnjava Korunovski. 

Foto: Kurir.rs/Mihajlo Pavlović

 Državne subvencije za kuće

Građanima i stambenim zajednicama u Srbiji na raspolaganju su konkretni programi podrške i subvencija za energetsku sanaciju.

  • Subvencije za porodične kuće (Projekti Svetske banke i Relof): Domaćinstva na opštinskom nivou mogu konkurisati za subvencionisanje četiri ključna elementa - izolaciju fasade, izolaciju krovova, ugradnju solarnih panela i toplotnih pumpi/kotlova, kao i zamenu stolarije.
  • Javni ESCO projekat za zgrade (Finansiran od strane EBRD): Država se zadužila kod Evropske banke za obnovu i zdravlje radi energetske rekonstrukcije višeporodičnih zgrada. U prvoj fazi obuhvaćeno je oko 600 zgrada u Beogradu i Novom Sadu koje su prepoznate kao najveći potrošači.

- Model ESCO projekta je izuzetno povoljan za stanare. Izolaciju i rekonstrukciju finansira toplana, a stanari investiciju otplaćuju kroz redovne račune za grejanje u periodu do 10 godina, bez povećanja cene samog računa. Nakon otplate perioda finansiranja, računi za grejanje drastično padaju, čime se direktno štede kućni budžeti, ali i smanjuje uvozna zavisnost države koja uvozi ugalj iz Indonezije i struju iz EU - ističe sagovornik.

Zašto je kamena vuna najbezbednija?

Prilikom izbora materijala za izolaciju fasada i krovova, stručnjaci naglašavaju da treba voditi računa i o protivpožarnoj zaštiti.

  • Kamena i staklena vuna: Kamena vuna koristi se za fasade, dok je staklena vuna zbog lakšeg modelovanja idealna za kosi krov.
  • Protivpožarna zaštita: Za razliku od nekih drugih materijala, mineralne vune su potpuno negorive i spDirective sprečavaju širenje požara.
  • Optimalna debljina: Minimum za kvalitetnu izolaciju iznosi od 10 do 12 centimetara (ili dupla debljina standardnog panela), dok donji deo fasade uz zemlju mora biti zaštićen čvršćim materijalom otpornim na udarce i prskanje vode.

Biznis Kurir/Blic