InfoBiz

Pred grejnu sezonu svi proveravaju peć, a zaboravljaju ovaj važan deo: Ne smete da ignorišete ovih 5 znakova

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Klimek Pavol/Shutterstock
Pred grejnu sezonu dimnjak treba pregledati i očistiti, jer povrat dima, miris gareži i slab potisak mogu da znače suženje ili blokadu kanala.
  • Na opasnost ukazuju i crne mrvice, katranaste naslage, varnice na vrhu dimnjaka, pregrejan zid ili simptomi ugljen-monoksida
  • Stručnjaci preporučuju godišnji pregled peći, dimnjaka i odvoda, a loženje treba prekinuti dok se ne utvrdi da je sistem bezbedan

Čišćenje dimnjaka pred grejnu sezonu nije formalnost koju treba odložiti do prvog ozbiljnog zahlađenja. Ako se dim vraća u prostoriju, vatra se teško razgoreva ili se oko peći oseća uporan miris gareži, dimovodni kanal možda je sužen naslagama ili blokiran stranim predmetom.

Takav dimnjak ne treba „proveravati“ jačim loženjem. Čađ i katranaste naslage od sagorevanja drveta mogu da se zapale, dok začepljen ili oštećen kanal može da vrati dimne gasove u kuću. Loženje treba prekinuti dok dimničar ne pregleda peć, priključnu cev i dimnjak kao celinu.

Čišćenje dimnjaka počinje pregledom celog dimovodnog puta

Nije dovoljno očistiti samo deo koji je dostupan kroz vratanca. Potrebno je proveriti put od ložišta i priključne cevi do izlaza iznad krova: količinu naslaga, prohodnost kanala, spojeve, revizione otvore, kapu dimnjaka i vidljiva oštećenja.

Grančice, ptičje gnezdo, komadi maltera ili obrušena obloga mogu da suze kanal iako dimnjak spolja izgleda uredno. Pukotine su poseban problem jer kroz njih dim i toplota mogu dospeti do drvene krovne konstrukcije ili u susednu prostoriju.

Američka Komisija za bezbednost potrošačkih proizvoda preporučuje godišnji stručni pregled uređaja koji sagorevaju gorivo, uključujući peći, kamine, dimnjake i dimovodne kanale. To je bezbednosna preporuka, a ne tvrdnja da isti rok predstavlja lokalnu obavezu u svakoj opštini.

Dim se vraća u sobu i vatra se teško razgoreva

Povrat dima pri potpaljivanju ili otvaranju vrata peći jedan je od najočiglednijih znakova slabog potiska. Na problem ukazuju i plamen koji se stalno gasi, brzo crnjenje stakla na peći i potreba da vrata ili dovod vazduha budu neuobičajeno dugo otvoreni.

Uzrok ne mora biti samo prljav dimnjak. Problem mogu da naprave zatvoren dovod svežeg vazduha, neispravna klapna, loš spoj cevi, nepovoljni vremenski uslovi ili podpritisak koji stvaraju kuhinjska napa i ventilatori. Zato čišćenje dimnjaka treba spojiti sa proverom sistema, umesto da se automatski pretpostavi da je dovoljna četka.

Miris gareži kada se ne loži, crne mrvice koje padaju u ložište i sjajne, katranaste naslage u dostupnom delu kanala takođe traže pregled. Vlažne smeđe ili crne mrlje na zidu oko dimnjaka mogu ukazivati na kondenzat, prodor vode ili naslage koje prolaze kroz oštećene spojeve.

Ovi znaci mogu da znače da je požar već počeo

Glasno hučanje ili tutnjanje iz dimnjaka, varnice i plamen na njegovom vrhu, veoma zagrejan zid uz dimnjak i miris paljevine u drugim sobama ili potkrovlju mogu biti znaci požara u dimovodnom kanalu. Vatrogasne službe upozoravaju upravo na ovu kombinaciju simptoma.

Tada ne treba otvarati ložište, penjati se na krov niti pokušavati nastavak loženja. Ukućane treba izvesti na bezbedno mesto i pozvati vatrogasce. Posle požara dimnjak se ne koristi dok stručno lice ne proveri da li su obloga, zidovi i spojevi oštećeni.

Alarm za ugljen-monoksid, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost ili zbunjenost kod više osoba u kući zahtevaju izlazak na svež vazduh i hitnu pomoć. Ugljen-monoksid nema boju ni miris, pa miris dima nije uslov da opasnost postoji. Detektor je dodatna zaštita, ali ne zamenjuje pregled i čišćenje dimnjaka.

Mokro drvo i prigušeno loženje ubrzavaju stvaranje naslaga

Kada drvo sadrži mnogo vlage ili vatra dugo tinja sa premalo vazduha, dim se hladi i njegovi nesagoreli sastojci lakše se talože na zidovima kanala. Vremenom mogu nastati tvrde i zapaljive naslage koje obična četka ne uklanja lako.

Američka agencija za zaštitu životne sredine savetuje stručno godišnje pregledanje peći na drva, dimnjaka i odvoda, kao i proveru pukotina kroz koje dim može da uđe u kuću ili toplota da ugrozi okolne delove konstrukcije.

U peći ne treba spaljivati plastiku, lakirano ili impregnirano drvo, otpad i ambalažu. Preparati i „cepanice“ za uklanjanje naslaga ne mogu da potvrde prohodnost kanala niti da otkriju pukotinu, pa nisu zamena za mehaničko čišćenje i pregled.

Kada se čišćenje dimnjaka radi češće

Jedan termin ne odgovara svakoj kući. Učestalost zavisi od goriva, konstrukcije dimnjaka, intenziteta loženja, kvaliteta drveta i stanja kanala. Peć koja radi svakodnevno može zahtevati kontrolu i tokom sezone, naročito ako se potisak promeni ili se naslage brzo vraćaju.

Pre prvog loženja treba proveriti prohodnost, spojeve cevi, vratašca za čišćenje, dovod vazduha i ispravnost alarma za dim i ugljen-monoksid. Čišćenje dimnjaka završeno je tek kada je uklonjen materijal iz kanala i potvrđeno da nema prepreka i vidljivih oštećenja.

Najvažnije pravilo je jednostavno: dim koji se vraća, uporan miris gareži, neobično loš potisak ili tragovi pregrevanja nisu sitne neprijatnosti. To su razlozi da se peć ugasi i ne koristi dok dimničar ne utvrdi da je loženje ponovo bezbedno.

Biznis Kurir/Nekretnine.rs