InfoBiz

Švedski model grejanja osvaja svet: Ono što bi otišlo u vazduh sada greje hiljade stanova

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock radijator
Umesto da se toplota koju proizvode serveri ispušta u okolinu, Stokholm je usmerava u gradski sistem daljinskog grejanja.
  • Stokholm preusmerava otpadnu toplotu iz data centara u gradski sistem daljinskog grejanja, umesto da ona odlazi u okolinu.
  • Tim modelom greje se oko 11.000 stanova, a kompanije mogu da prodaju višak toplote kroz program Open District Heating.

Dok se evropski gradovi suočavaju sa izazovima energetske efikasnosti i visokih troškova grejanja, švedski Stokholm koristi rešenje koje povezuje digitalnu tehnologiju i energetiku. Toplota koja nastaje radom velikih računarskih centara, umesto da se jednostavno ispušta u okolinu, preusmerava se u gradsku mrežu daljinskog grejanja.

Sistem već funkcioniše u švedskoj prestonici, gde se otpadnom toplotom iz data centara zagreva približno 11.000 stanova. Reč je o energiji koja nastaje neprekidnim radom servera, a uz odgovarajuću opremu može da se iskoristi za grejanje stambenih i poslovnih prostora.

Takav pristup omogućava korišćenje energije koja bi inače uglavnom ostala neiskorišćena. Istovremeno, data centrima otvara se mogućnost dodatne zarade od toplote koju proizvode, dok gradski energetski sistem dobija još jedan izvor energije.

Od računarskih servera do radijatora

Data centri, u kojima se obrađuju i čuvaju velike količine informacija, rade neprekidno i pritom proizvode znatne količine toplote. Kako bi se sprečilo pregrevanje opreme, takvi objekti moraju da imaju snažne sisteme za hlađenje.

Umesto da se toplota koja nastaje tokom rada servera odvodi u okolinu, moguće je preuzeti je i iskoristiti za potrebe grejanja. Uz pomoć odgovarajuće opreme i toplotnih pumpi, temperatura se podiže na nivo pogodan za sistem daljinskog grejanja, nakon čega se energija šalje u gradsku toplovodnu mrežu.

Na taj način data centri dobijaju dodatnu ulogu u gradskoj infrastrukturi. Osim što omogućavaju rad digitalnih usluga, mogu da postanu i dobavljači toplotne energije za domaćinstva.

U Stokholmu se već greju hiljade stanova

Jedna od ključnih kompanija u tom sistemu je energetska kompanija Stockholm Exergi, koja preuzima višak toplote iz različitih objekata i uključuje ga u mrežu daljinskog grejanja.

Prema podacima koje je u avgustu 2026. objavio švedski energetski časopis Tidningen Energi, otpadna toplota iz data centara koristi se za grejanje približno 11.000 stanova u Stokholmu. Tokom 2025. godine kompanija Stockholm Exergi preuzela je ukupno 113 gigavat-sati otpadne toplote iz različitih izvora, od čega je više od 100 gigavat-sati poticalo iz data centara.

Program pod nazivom "Open District Heating“ pokrenut je još 2014. godine. Njime je kompanijama omogućeno da višak toplote prodaju energetskom preduzeću, koje je zatim koristi u sistemu daljinskog grejanja.

Takav model posebno odgovara data centrima jer njihovi serveri rade tokom cele godine, pa toplotu proizvode i van zimske sezone. Time se stvara mogućnost dugoročnog iskorišćavanja energije koja bi se inače smatrala nusproizvodom poslovanja.

Planiraju se i novi projekti

Stokholm razmatra i dodatne projekte kojima bi se povećala količina toplote dostupne za gradsko grejanje. Među njima je planirani data centar na području Flatena, u blizini četvrti Skarpnek, čija bi otpadna toplota takođe mogla da se koristi u toplovodnoj mreži. Taj projekat, međutim, još nije deo postojećeg sistema.

Razvoj takvih rešenja mogao bi da postane još važniji zbog sve veće potražnje za data centrima, koju podstiču računarstvo u oblaku, digitalne usluge i razvoj veštačke inteligencije. Više servera znači i veće količine toplote koje je potrebno odvoditi.

Ipak, ovakav način grejanja nije potpuno besplatan. Za prikupljanje toplote, njeno podizanje na odgovarajuću temperaturu i prenos do stanova potrebni su toplotne pumpe, cevovodi i druga infrastruktura. Prednost je u tome što se iskorišćava energija koja već nastaje, umesto da se u potpunosti odbacuje.

Švedski primer pokazuje kako tehnološka infrastruktura može da se poveže sa energetskim potrebama gradova. Iako takav sistem nije primenljiv svuda u jednakom obimu, posebno tamo gde ne postoji razvijena mreža daljinskog grejanja, mogao bi da ima sve važniju ulogu u nastojanjima da se smanji rasipanje energije.

Kurir Biznis/Dnevno.hr