Novčanik

Zašto su zapeli pregovori oko minimalca: Vlada nudi 600, sindikati traže 650, a šta kažu poslodavci

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock
Sindikati odbili predlog o povećanju minimalne zarade, poslodavci prihvatili, konačna odluka na sednici Vlade Srbije.

Ni posle trećeg sastanka predstavnika Vlade Srbije, sindikata i Unije poslodavaca nije postignut dogovor o minimalnoj ceni rada u 2027. godini. Kako je saopšteno nakon sednice Socijalno-ekonomskog saveta, povećanje minimalca od 9,2 odsto, tj. sa 371 na 405 dinara po radnom satu, prihvatili su poslodavci, ali ne i sindikalci.

Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali rekao je da je predlog Vlade bio da se minimalac poveća sa 64.554 dinara na 70.470 dinara, a da do kraja naredne godine minimalna zarada bude 650 evra.

Mali: Ogromno povećanje za 24 meseca

Ministar je podsetio da je 2010. i 2011. minimalna zarada u Srbiji bila 15.700 dinara, a da je samo u poslednja 24 meseca nominalno povećanje minimalne zarade bilo 49,4 odsto, a kad se oduzme inflacija, povećanje je 33,5 odsto.

- Dakle, ogromno i značajno povećanje, koje s jedne strane pokazuje snagu naših javnih finansija, a s druge strane odgovornost koju imamo prema socijalnim partnerima i, na kraju krajeva, brigu o ljudima, s obzirom na to da nam je, za one radnike koji dobijaju minimalnu zaradu, taj iznos veoma važan - naveo je Mali.

Foto: Printscreen Instagram/mali_sinisa

 On je istakao da je u Srbiji nešto manje od 100. 000 radnika koji primaju minimalnu zaradu, da je to i dalje veliki broj, ali daleko manji od pola miliona pre samo 12-13 godina.

- Ono što mi je, takođe, veoma važno, da sa ovim povećanjem minimalne zarade idemo na 117 odsto pokrivenosti minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom. Ako se sećate, to je bio jedan od zahteva sindikata pre nekoliko godina. A 2012. godine ta pokrivenost bila je samo 62 odsto i onda smo odgovorno, velikim povećanjem minimalne zarade u proteklom periodu, došli do toga da sa ovim povećanjem pokrijemo ne 100, nego 117 odsto minimalne potrošačke korpe - ukazao je ministar.

Minimalac gura prosečnu platu

Kako je objasnio ministar Siniša Mali, kad su u pitanju pregovori i razgovori o minimalnoj zaradi, uvek mora da se prati i tržište rada i da su to veoma odgovorno i pažljivo sagledavali.

- Minimalna zarada vam gura i podiže i prosečnu zaradu u Srbiji, a već u decembru prošle godine prosečna zarada, kao što znate, prešla je tu granicu od 1.000 evra, bila je 1.057 evra - dodao je Mali.

Foto: Shutter

 Kako je za Biznis Kurir objasnio Zoran Mihajlović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, oni su ostali pri svom ranijem stavu da minimalna zarada treba da bude ranije obećanih 650 evra.

- Vlada je ostala pri svom stavu da se minimalac poveća 9,2 odsto, tj. na 600 evra od 1. januara, a da se do kraja naredne godine vanredno podigne na 650 evra, što je nama neprihvatljivo. Ništa nam ne znači minimalac od 650 evra mesec dana pred kraj godine - rekao je Mihajlović.

Plate u javnom sektoru

On je naglasio da SSS nema jasnu projekciju šta će se dešavati s platama u javnom sektoru.

- Na naše pitanje da li će, ako dođe do vanrednog povećanja minimalca krajem godine, u toj srazmeri biti povećane i plate u javnom sektoru, odgovor nismo dobili. Sve su to nepoznanice zbog čega nismo mogli da prihvatimo ponuđeno povećanje minimalca na 600 evra - istakao je on.

Nebojša Atanacković Foto: Kurir Televizija

 Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković rekao je za naš list da je većina poslodavaca smatrala da minimalac ne treba povećavati ili da povećanje iznosi najviše osam odsto.

- Na osnovu izveštaja MMF, predviđanja rasta bruto domaćeg proizvoda i godišnje inflacije smatrali smo da povećanje minimalca ne treba da bude veće od osam odsto. Pristali smo na predlog Vlade od 9,2 odsto povećanja zato što je obećano da će za toliko da se podigne neoporezovani deo zarade što plaća država. Mi u Uniji poslodavaca smatramo da treba menjati nešto u pristupu minimalnoj zaradi zato što to nije socijalna kategorija, već iznos koji država u određenom segmentu ili privatni poslodavac koji je u lošijoj materijalnoj situaciji mogu da isplate. To nije iznos od koga može neko da živi ili da izdržava porodicu zato i ne treba minimalac upoređivati s potrošačkom korpom - poručio je Atanacković.

Srbija duplo bolja od EU

Po Zakonu o radu, postoji šest parametara na osnovu kojih se definiše minimalna cena rada za naredni period.

- Kad pogledate svaki od tih parametara, recimo stopu rasta našeg BDP-a u drugom kvartalu ove godine, 3,6 odsto je rast naše privrede. Jedna smo od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, što je dobra stvar. Porasli smo i u prvom kvartalu ove godine. Na osnovu ta prva dva kvartala planiramo da ova godina za nas, po rastu BDP-a, bude iznad tri odsto, 3,2 ili 3,3 - naglasio je ministar Siniša Mali i naglasio:

- Duplo smo bolji nego što je, recimo, Evropska unija. Kad pogledate tržište rada, stopa nezaposlenosti je stabilna - 8,9 odsto. Podsetiću vas, 2012. godine bila je čak 25,9 odsto. I ono što me posebno ohrabruje je stopa inflacije. Poslednji podatak koji imamo, to je juni mesec ove godine, samo 1,9 odsto - istakao je ministar finansija Siniša Mali.

Biznis Kurir