Tri važna zakona u skupštinskoj proceduri: Menjaju se delovi koji se odnose na akcize i fakturisanje
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborU razlozima za donošenje izmena i dopuna Zakona o javnom dugu, navodi se da je u cilju pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU) neophodno uraditi ovu izmenu prvenstveno u domenu usklađivanja sa propisima o kontroli državne pomoći u skladu sa akcionim planom sa rokovima za usklađivanje neusklađenih šema državne pomoći koju je Vlada usvojila 25. juna 2026. godine.
Izmena i dopuna se radi u članovima 16. i 18. postojećeg zakona, koji se odnose na ovlašćenje za davanje garancije odnosno na uslove za davanje garancije Republike Srbije.
Izmena je u skladu sa Reformskom agendom u oblasti poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora.
Primena od 1. januara 2027.
Predloženim izmenama, Zakon o javnom dugu se usklađuje sa propisima o kontroli državne pomoći, definiše se da će se za izdavanje garancije naplaćivati a zakon će se primenjivati od 1. januara sledeće godine.
Izmenama Zakona o akcizama predloženo je ukidanje ograničenja od 20 odsto za koliko po sada važećem zakonu Vlada Srbije najviše može da smanji akcize u slučaju rasta cena nafte na svetskom tržištu.
Zakonom o akcizama koji se sada primenjuje propisano je da u slučaju rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu, koji negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji, vlada može privremeno smanjiti iznose akciza iz člana 9. tog zakona utvrđene u skladu sa ovim zakonom za iznose za koje su povećane cene tih derivata nafte, s tim što to umanjenje ne može biti veće od 20 odsto poslednjih objavljenih iznosa akciza.
Predloženim izmenama brisan je deo koji kaže da umanjenje ne može da bude veće od 20 procenata. Definisano je i kako se dinarski iznosi akciza na derivate nafte usklađuju sa godišnjom inflacijom.
Osnovni ciljevi
U obrazloženju izmena se navodi, da su osnovni ciljevi koji bi ovim zakonom trebalo da se postižu sadržani u činjenici da je u prethodnom periodu zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku došlo do povećanja proizvođačkih cena derivata nafte iz člana 9. Zakona o akcizama usled rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu, što negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji.
Imajući u vidu povećanje cene sirove nafte, kao i bilansne mogućnosti budžeta Srbije, a u cilju očuvanja makroekonomske stabilnosti i očuvanja standarda građana i neometanog snabdevanja tržišta derivatima nafte ovim zakonom predlaže se da vlada može privremeno smanjiti poslednje usklađene objavljene iznose akciza na pojedine derivate nafte, i to iznose akciza na olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja (dizel goriva) bez ograničavanja procenta do kojeg se može vršiti privremeno umanjenje iznosa akcize.
Naime, prema dosadašnjem zakonskom rešenju, Vlada ima mogućnost da u slučaju rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu, koji negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji, može privremeno smanjiti iznose akciza za iznose za koje su povećane cene tih derivata nafte, s tim što to umanjenje ne može biti veće od 20 odsto poslednjih objavljenih usklađenih iznosa akciza na derivate nafte, i to na olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja, odnosno dizel goriva.
Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa cenom sirove nafte na svetskom tržištu, kao i njenu tendenciju daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji, u cilju redovnog snabdevanja tržišta derivatima nafte, očuvanja standarda građana, kao i očuvanja privredne stabilnosti, predlaže se da vlada može privremeno smanjiti poslednje usklađene objavljene iznose akciza, i to iznose akciza na derivate nafte iz člana 9. stav Zakona o akcizama, s tim da se ovim predlogom ne ograničava procenat do kojeg se može vršiti privremeno umanjenje iznosa akcize.
Akcize na naftne derivate
S obzirom na to da se predloženim zakonskim rešenjem ne ograničava procenat do kojeg se može vršiti privremeno umanjenje iznosa akcize na pojedine derivate nafte, to za posledicu može imati znatno umanjenje budžetskih prihoda od akciza na derivate nafte, te se ovim zakonom predlaže da se prilikom usklađivanja iznosa akcize na te derivate nafte sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši, kao osnovica za usklađivanje budu poslednji objavljeni usklađeni iznosi akciza na pomenute derivate nafte.
Sprovođenje planiranih aktivnosti razvoja sistema elektronskih faktura u vidu uvođenja mogućnosti za predstavljanje podataka koji se odnose na izvoz, uvođenje novog evidentiranja poreza na dodatu vrednost, kao i priprema za primenu instituta preliminarne poreske prijave poreza na dodatu vrednost, navode se kao najznačajniji razlozi za donošenje izmena zakona o elektronskom fakturisanju.
Od početka primene prvih obaveza propisanih Zakonom o elektronskom fakturisanju, koje su stupile na snagu 1. maja 2022. godine, sistem elektronskih faktura konstantno se unapređuje prateći normativne intervencije ne samo u matičnom propisu, već, pre svih ostalih i u propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost.
Samim uspostavljanjem sistema elektronskih faktura postignut je značajan iskorak u jačanju pravne sigurnosti prilikom razmene zahteva za isplatu između subjekata javnog, odnosno privatnog sektora.
Istovremeno sa početkom primene obaveza koje su se odnosile na izdavanje i prijem elektronskih faktura preko sistema elektronskih faktura, počele su sa primenom i obaveze subjekata koje su se odnosile na elektronsko evidentiranje obračuna poreza na dodatu vrednost.
Elektronsko evidentiranje poreza
Poslednjim izmenama i dopunama, uvedena je i obaveza elektronskog evidentiranja prethodnog poreza, dakle evidentiranja poreza na dodatu vrednost obračunatog u prethodnoj fazi prometa, odnosno plaćenog pri uvozu dobara.
Sistem elektronskih faktura i subjekti koji se njime služe pripremljeni su za uvođenje mogućnosti evidentiranja nabavke poljoprivrednih i šumskih proizvoda i poljoprivrednih usluga od poljoprivrednika određenog zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, odnosno elektronsko evidentiranje nabavke od poljoprivrednika.
Ovo evidentiranje će, kako se navodi, postati obavezno od 1. jula 2027. godine, a evidentiranje će biti zbirno. Za 1. jul 2027. godine predviđena je i primena odredaba o vršenju uvida u podatke izvozu, odnosno otpremanju dobara u skladu sa carinskim propisima pristupom listi carinskih deklaracija za izvoz, odnosno otpremanje dobara.
Predloženo je da primena zakona počne od 1. januara 2027. godine, osim
odredaba o elektronskom evidentiranju nabavke od poljoprivrednika i odredaba o listi carinskih deklaracija za izvoz, odnosno otpremanje dobara, koje će se primenjivati od 1. jula sledeće godine.
Biznis Kuris/Telegraf