Velika promena u Nemačkoj, i Srbi na udaru: Oštre kazne za one koji izbegavaju posao, više nema izgovora
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborProšlo je tačno mesec dana od kako od 1. jula 2026. godine u Nemačkoj važe stroža pravila za osobe koje primaju osnovnu socijalnu pomoć (Grundsicherungsgeld). Cilj reforme je da se korisnici što pre zaposle, a u pojedinim slučajevima Centar za zapošljavanje (Jobcenter) sada može da zahteva i prihvatanje posla sa punim radnim vremenom.
Nemački Bundestag usvojio je početkom marta izmene Zakona o socijalnoj zaštiti (SGB II), a nova pravila stupila su na snagu 1. jula 2026. godine. Dosadašnji Bürgergeld zvanično je preimenovan u Grundsicherungsgeld, a akcenat je ponovo stavljen na što brži povratak korisnika na tržište rada.
Posao sa punim radnim vremenom
Prema novim pravilima, osobe koje primaju socijalnu pomoć moraju da iskoriste sve razumne mogućnosti kako bi smanjile ili potpuno prestale da zavise od državne pomoći.
To znači da Jobcenter, ukoliko proceni da je to opravdano, može od korisnika da zahteva da prihvati posao sa punim radnim vremenom.
Međutim, to ne znači da svi korisnici automatski moraju da rade 40 sati nedeljno. Svaki slučaj razmatra se pojedinačno, uzimajući u obzir zdravstveno stanje, porodične okolnosti, mogućnost čuvanja dece i druge lične okolnosti.
Ni rad sa nepunim radnim vremenom više nije dovoljna zaštita
Osobe koje već rade sa nepunim radnim vremenom više nisu automatski izuzete od zahteva da pređu na puno radno vreme.
Ako njihova zarada nije dovoljna da izađu iz sistema socijalne pomoći, Jobcenter može od njih da zahteva:
- da zatraže više radnih sati kod sadašnjeg poslodavca,
- ili da konkurišu za bolje plaćene poslove sa punim radnim vremenom.
U pojedinim slučajevima korisnik može biti pozvan čak i da napusti postojeći posao sa nepunim radnim vremenom ili mini-posao, ukoliko postoji realna mogućnost da se zaposli na bolje plaćenom radnom mestu.
Pre donošenja takve odluke Jobcenter mora da proceni sigurnost novog zaposlenja, trajanje ugovora, vreme putovanja do posla i stvarnu finansijsku korist za korisnika.
Kada puno radno vreme nije obavezno?
Zakon predviđa više izuzetaka u kojima osobe ne moraju da prihvate posao sa punim radnim vremenom.
Roditelji male dece
Roditelj koji brine o detetu mlađem od 14 meseci, po pravilu, nije obavezan da prihvati posao sa punim radnim vremenom.
Nema mesta u vrtiću
Nakon što dete navrši 14 meseci, posao može da se zahteva samo ako je briga o detetu zaista obezbeđena.
Samo zakonsko pravo na mesto u vrtiću nije dovoljno. Ako nema slobodnog mesta ili radno vreme vrtića nije usklađeno sa radnim vremenom roditelja, to može biti opravdan razlog za odbijanje zaposlenja.
Nega člana porodice
Osobe koje brinu o članu porodice mogu biti izuzete od obaveze rada ako potrebna nega ne može da se organizuje na drugi način.
Zdravstveni razlozi
Osobe koje imaju fizička, psihička ili druga zdravstvena ograničenja takođe ne moraju automatski da rade puno radno vreme.
O tome odlučuju lekarski nalazi i procena radne sposobnosti.
Predugo putovanje do posla
I vreme putovanja ima važnu ulogu.
Za posao koji traje više od šest sati dnevno prihvatljivim se smatra ukupno putovanje do oko dva i po sata dnevno. Ako bi putovanje trajalo znatno duže ili predstavljalo dodatno opterećenje zbog zdravstvenih ili porodičnih razloga, Jobcenter to mora da uzme u obzir.
Kazne za neopravdano odbijanje posla
Korisnici koji bez opravdanog razloga odbiju odgovarajući posao ili namerno spreče svoje zaposlenje mogu biti kažnjeni.
Po pravilu, osnovna novčana naknada može im biti umanjena za 30 odsto tokom tri meseca.
Troškovi stanovanja i grejanja ne smeju biti umanjeni.
U izuzetnim slučajevima, ako korisnik svesno odbije konkretan posao koji je mogao odmah da prihvati, moguće je i privremeno potpuno ukidanje osnovnog dela socijalne pomoći.
Pre donošenja takve odluke korisnik ima pravo da iznese svoje objašnjenje.
Šta učiniti ako smatrate da zahtev nije opravdan?
Stručnjaci savetuju da se dopisi Jobcentera nikako ne ignorišu.
Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih osoba ne može da prihvati posao sa punim radnim vremenom, potrebno je da ih što pre obrazloži u pisanoj formi i priloži odgovarajuće dokaze, poput lekarske dokumentacije, potvrda o čuvanju dece ili nezi člana porodice, kao i druge relevantne dokumentacije.
Ako Jobcenter ipak donese odluku o smanjenju socijalne pomoći, korisnik ima pravo da podnese prigovor u zakonom propisanom roku, a u hitnim slučajevima može da zatraži zaštitu pred socijalnim sudom.
Biznis Kurir/Fenix.de